logo logo logo logo

ZUV HGP: Promičemo vrijednosti Domovinskog rata i psihosocijalno osnažujemo branitelje

Objavljeno: 7. 1. 2022 - 15:57 | Kategorija: Vijesti

Krajem 2020. godine intervjuirali smo Željka Dragaševića, hrvatskog branitelja i predsjednika Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi. Razgovarali smo o njegovom ratnom i poslijeratnom putu te o aktivnostima i djelovanju Zbora.

Pitanja novinara su potamnjena, a odgovori su u navodnim znakovima.

Možete li nam ukratko prepričati svoj ratni put?

Željko: Dragovoljac sam Domovinskog rata, prvenstveno u redovima Hrvatske policije, a nakon toga 105. brigade. Kad se osnivala 7. gardijska brigada otišao sam u nju i do kraja rata sam ostao u njoj. Umirovio sam se nakon ranjavanja, 1. siječnja 1996. godine, radi 80 postotnog invaliditeta. Ranjen sam na Južnom bojištu, a u sklopu brigada sam prošao skoro sva bojišta – od istočne Slavonije, preko zadarskog i šibenskog zaleđa, do Južnog bojišta.

Vaši prvi koraci nakon rata – jeste li ostali djelovati unutar MORH-a ili ste se okrenuli radu u civilnom društvu?

Željko: Ostao sam u kontaktu s MORH-om jer dio koji sam vodio, izvidnička satnija, vodila se pod obavještajni dio, no sa samom djelatnom vojnom službom nisam više imao kontakta. Par godina nakon toga sam počeo s radom u udrugama i tako je ostalo do dandanas.

Što Vas je motiviralo da krenete s radom u udrugama? Jesu Vas na to nagnuli neki aktualni problemi koji su karakteristični za braniteljsku populaciju ili iza toga stoje neki drugi razlozi?

Željko: Čovjek se mora nečime baviti kako se ne bi prepustio sam sebi i zatvorio u svoja četiri zida, a to sam prepoznao u radu s udrugama na području Bjelovara, potom i šire.

Predsjednik ste Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi. Kada i s kojim ciljem je osnovana udruga?

Željko: Osnovana je 2011. godine s ciljem okupljanja svih gardijskih postrojbi u RH s namjerom zajedničkog istupanja. Imamo devet članica koje su formalno pravne osobnosti i one rade svaka na svojim područjima, odnosno svom dijelu Hrvatske, a mi se objedinjavamo ako one neke stvari ne mogu same riješiti. U tom slučaju zajedno sjednemo, razgovaramo i gledamo gdje možemo pomoći jedni drugima. Naravno da je svima nama cilj okupljanje hrvatskih branitelja, a ne njihovo razjedinjavanje, a to smo napravili ovim Zborom. Tu su okupljene sve gardijske brigade kroz koje je prošlo nešto više od 75.000 pripadnika.

Aktivnosti Zbora udruga veterana

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi provodi nekoliko projekata koji su bazirani na promicanju vrijednosti Domovinskog rata i psihosocijalnom osnaživanju hrvatskih branitelja, govori nam Saša Gašljević, administrativna tajnica Zbora. O samim projektima detaljnije su nam rekle zaposlenice Ida Šoštarić i Ivana Klanac.

Projekt „Međunarodna suradnja veteranskih udruga u svrhu promicanja vrijednosti Domovinskog rata“

Ida: Taj projekt se odvio 2016. i 2017. godine te je realiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja. Nastojala se uspostaviti održiva suradnja veteranskih udruga iz Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine. Radilo se na sinergiji braniteljskih udruga, na njihovoj razmjeni znanja i vještina te rješavanju problema koji su specifični za braniteljsku populaciju. Aktivnosti koje smo provodili su obilježavanje obljetnica iz Domovinskog rata, psihološke radionice koje su provodili vanjski psiholozi te okrugli stolovi na razne teme.

Projekt „Baza znanja“ – Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja – individualna i društvena perspektiva

Ida: „Baza znanja“ je rađena u sklopu devetog Centra znanja za društveni razvoj RH, formiranog od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, te okuplja 15 braniteljskih udruga. Rezultat je također kohezija i sinergija braniteljskih udruga koje su uključene u projekt, a to je postignuto kroz razmjenu znanja, iskustva te provođenjem psiholoških radionica. U sklopu „Baze znanja“ napravili smo priručnik za rad u braniteljskim udrugama te smo objavili knjigu „Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja – individualna i društvena perspektiva“, psihologice Sandre Šućurović, temeljenu na istraživanjima koja su provedena u suradnji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar.

Projekt „Međunarodni simpozij veteranskih udruga“

Ida: „Međunarodni simpozij veteranskih udruga“ rađen je u sklopu projekta Grada Zagreba 2018. godine, a nadovezuje se na prethodno spomenuti projekt od Ministarstva hrvatskih branitelja. Znači, braniteljske udruge koje su surađivale na prvom projektu održale su  simpozij u predbožićno vrijeme, na Trgu žrtava fašizma u prostorijama Specijalne policije, na kojem su izložene teme o kojima se raspravljalo i istraživalo u prethodnom projektu. Sudjelovale su sve članice Zbora, Udruga Rast koju predvodi gospođa Šućurović, Udruga Specijalne policije iz Domovinskog rata te Udruga pripadnika prve profesionalne postrojbe HVO-a „Ante Bruno Bušić“.

Okrugli stol „Demografija – budućnost bez straha“

Ida:  Ovaj okrugli stol održan je 2017. godine u Osijeku. Izlagači su bili demograf Stjepan Šterc, državni tajnik u Ministarstvu demografije Marin Strmota, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo, ravnatelj programskog vijeća HRT-a Zdravko Kedžo, zamjenik osječko-baranjskog župana Petar Lagator te potpredsjednik Gradskog vijeća Osijeka Karlo Šatvar. Okrugli stol organiziran je radi poticanja dijaloga s nosiocima provođenja politika na rješavanje problema, potrebno poduzimanje sveobuhvatnih mjera, odnosno pronatalitetne politike koja obuhvaća niz politika: gospodarske, socijalne, stambene, obrazovne, porezne, te kao najvažnije potaknuti mjerodavne za izradu strateškog dokumenta.

Projekt „Snaga je u tebi“

Saša: Kroz ovaj projekt nastojimo adaptirati hrvatske branitelje u civilno društvo što radimo pomoću psiholoških radionica. Bavimo se aktualnim temama, tako da je ove godine najaktualnije kako ostvarivati socijalne kontakte u pandemiji te kako otkloniti stres nakon traumatskih događaja.

Projekt „Tematska mreža“

Ida: To je projekt koji je financiran iz Europskog socijalnog fonda. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava je potpisan 28. listopada 2020. godine, a predviđeno vrijeme trajanja projekta je tri godine. Ukupna vrijednost projekta je oko 3 i pol milijuna kuna te je 15 posto financirano iz Državnog proračuna.

To je jedan dosta obuhvatan projekt jer tu imamo uključeno 13 partnerskih organizacija koje su braniteljske udruge, zatim sudjeluju Zajednica društva turističkih vodiča pod organizacijom civilnog društva koja nije isključivo iz braniteljske populacije te Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Zadru.

U sklopu projekta naši partneri iz znanstvenih institucija provode šest znanstvenih istraživanja te je provedeno isto toliko stručnih istraživanja temeljem kojih će se dobiti rezultati koji će se moći koristiti kao smjernice za kreiranje i implantiranje javnih politika. Također, u ovom projektu je naglasak na zapošljavanju osoba iz ovih raznih partnerskih organizacija te da se time stvori sinergija i kohezija među braniteljskih udruga i prilagodi ih se vremenu u kojem sada živimo.

Možete li reći nešto više o istraživanjima?

Ida: Hrvatsko katoličko sveučilište provodi istraživanja na temu prikazivanja branitelja u medijima. Tu će se analizirati medijske objave tijekom zadnjih deset godina, a proizlazi se od teze da su branitelji često negativno prikazani u medijima. Temeljem rezultata izradile bi se smjernice koje bi ukazivale na to kako smanjiti predrasude stavljajući se u braniteljsku perspektivu. Isto tako, Sveučilište u Zadru provodi istraživanje na temu ratnog turizma. Na kraju istraživanjima rezultati će biti predstavljeni u suradnji s organizacijama civilnog društva, jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Najbitnije je što će ovaj projekt dati smjernice temeljene na znanstvenoj podlozi, odnosno bit će vjerodostojne i podložne daljnjoj primjeni.

Projekt „Budimo zajedno“ koji direktno pomaže hrvatskom branitelju

Ivana: Zbor udruga veterana provodi i projekt pod nazivom „Budimo zajedno“ na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Bit projekta je pružiti izvaninstitucionalnu podršku hrvatskim braniteljima u obliku medicinske i psihosocijalne pomoći te kućne njege. Psihosocijalnu pomoć pruža vanjska suradnica Natalija Bočkaj, također imamo vozača na projektu koji je zadužen za transport korisnika, tj. hrvatskih branitelja, na terapije, preglede i sl. Na projektu imamo 57 korisnika među kojima su i teško oboljeli. Medicinsku pomoć korisnicima pruža medicinska sestra Anita Šantić uz sedam osobnih pomoćnica. Jedan korisnik je jednom tjedno posjećen od strane pomoćnica. Projekt je počeo u veljači 2019. godine te je sad već pred krajem, završava u veljači 2020. g.

Kako se branitelji mogu prijaviti za spomenutu pomoć?

Ivana: Većina korisnika je došla kod nas preporukom ili smo ih sami našli. Inače se sve vijesti o projektu objavljuju na našoj službenoj internetskoj stranici.

Namjeravate li produžiti trajanje projekta?

Željko: Tu dolazimo do problema. Mi bismo ga rado produžili jer je to stvarno vrijedan projekt i potrebno ga je nastaviti. Međutim, državne institucije nisu obavile potrebit sastanak i znamo sigurno da se projekt ne nastavlja. I to se ne veže samo na naš projekt nego se to nadovezuje i na projekte lokalnih zajednica gdje isto nitko nije donio odluku da se ti projekti nastavljaju. Nama sada 57 korisnika ostaje bez skrbi, ostaje nam bez posla 11 djelatnika koji pripadaju teško zapošljivoj skupini radnika.

Ovaj projekt je potrebit jer je, kad je u pitanju braniteljska populacija u Hrvatskoj, najveći problem nedostatak palijativne skrbi. Mnogi ljudi su samci, starije su životne dobi, a ne postoji odgovarajući smještaj za nj. Trenutni domovi za starije nisu dovoljni, na razini države su prepunjeni. Apelirali smo na to i smatrali smo da će Veteranski centri koji se izgrađuju koristiti u tu svrhu, međutim oni su rađeni putem fondova tako da moraju biti strogo namijenjeni za stvari koje jesu.

Međutim, među zadnjim napisima iz Ministarstva hrvatskih branitelja, rečeno je da će se graditi domovi za palijativnu skrb, za hrvatske branitelje, a iskreno se nadam da će se to i pokrenuti jer da takva stvar postoji mi ne bismo trebali provoditi ove projekte, nego bi ljudi mogli biti smješteni tamo.

Je li pandemija otežala provedbu projekta? Kako ste se snašli?

Ivana:  Na projektu „Budimo zajedno“ najvećih poteškoća smo imali tijekom prvog lockdowna jer se nije smjelo odlaziti u kućne posjete pa smo više obavljali kućne dostave lijekova, namirnica i sl. Kasnije smo nastavili normalno s radom. U jednom lockdownu morali smo donijeti tešku odluku da medicinska sestra ne obilazi korisnike jer se tu radilo o osobama koje pripadaju rizičnoj skupini.

Ida: U „Tematskoj mreži“ nam je sve krenulo naglavačke jer je projekt odobren prije pandemije. Trebali smo provesti ispitivanje javnog mnijenja i potreba društva te smo planirali uzeti 100 studenata i krenuti s terenskim anketiranjem. Međutim, zbog pandemije nismo to mogli sve do ožujka pa smo dio tih anketa proveli online putem tako da se cijeli taj dio ispitivanja mnijenja odužio za par mjeseci. Također, nismo mogli organizirati neke događaje koji su uključivali više sudionika. Sad smo se već navikli, no na početku je to stvaralo problem.

Ida i Ivana, tijekom rada s braniteljskom populacijom jeste li primijetile neke probleme koji su specifični za braniteljsku populaciju?

Ivana: Meni je tijekom provedbe projekta preminulo sedmero korisnika u te dvije godine. Uglavnom su to teško oboljele osobe, a mnogi žive u groznim stambenim uvjetima.

Ida: Branitelji su sve stariji, velika je stopa pobola i smrtnosti, a premalo je adekvatne pomoći. Primjerice, korisnici projekta „Budimo Zajedno“ su se navikli na pomoć, a to će sada samo prestati te ne znamo kada će i hoće li se nastaviti.

S kojim problemima se susrećete u svom radu?

Željko: Najteže nam je provesti projekte jer nema pravovremenih reakcija od institucija. Naime, mi smo provoditelji projekta, a oni bi to trebali financirati. Međutim, dolazi do prekasnog reagiranja i kašnjenja s provjerom priložene dokumentacije što dovodi do manjka raspoloživih sredstava za daljnje provođenje projekta.

Uime Zbora znate reagirati na političke izjave u javnom prostoru. Što možete reći o tome?

Željko: Time branimo identitet Domovinskog rata. Ne bavimo se direktno politikom, no u našem statutu stoji da nam je cilj utjecati na dnevniku politiku kada su dovedeni u pitanje Domovinski rat, njegovo dostojanstvo i kredibilitet.

Smatrate li da imate uspješan utjecaj na promjenu politike?

Željko: Smatram da možemo jako puno utjecati, iako se politika više bavi nama nego mi njom. Politici je bitno da braniteljske udruge nisu ujedinjene već da nas je što više, kao što nas već i je, međutim, možemo utjecati jer su sve te udruge, pogotovo one ratnih postrojbi, puno dale za stvaranje RH i njihovo mišljenje se treba uvažiti.

Na primjer, predsjednik HVIDR-e te zastupnik u Hrvatskom saboru Josip Đakić omalovažio je hrvatske branitelje tijekom rasprave o Zakonu o civilnim žrtvama Domovinskog rata. Kad branitelja preuzme politika i kada on svojom tom političkom stegom mora djelovati protiv svog kolege, tada mislim da je on izgubio na vjerodostojnosti. A mnogi od njih bi se mogli zapitati na temelju čega su došli do pozicija na kojima jesu i koga bi trebali zastupati.

Zbor je nedavno reagirao i na izjavu veleposlanika RH u Republici Srbiji Hidajeta Bišćevića koji je tijekom intervjua za međunarodni list nazvao Domovinski rat građanskim.

Željko: Dobili smo odgovor od Ministarstva vanjskih poslova u kontekstu da su mediji krivo prenijeli rečeno, međutim šteta je nastala i ona je objavljena u međunarodnom časopisu.

Uz spomenute, za uspješno funkcioniranje i djelovanje Zbora zaslužni su još najnoviji član Dominik Devotec, projektni administrator na Tematskim mrežama te odgovorni za kreiranje i provedbu komunikacijskog plana udruge te promidžbu i vidljivost njenog djelovanja te Marija Bevanda, inače zaposlenica udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata RH, koja u Zboru surađuje s Idom na projektu „Tematske mreže“ i koordinator je aktivnosti udruga članica.

 

Autor: Žana Jukić

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

icon
Udruga Priznajem
Nas. Andrije Hebranga 8/19
35000 Slavonski Brod
www.priznajem.hr
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Razdoblje provedbe projekta je 24 mjeseca.
Postanite i Vi korisnikom aktivnosti u projektu namijenjenom hrvatskim braniteljima i stradalnicima u Domovinskom ratu pridružite nam se!
naziv projekta: Razvoj informativne platforme "Hrvatski branitelj"
naziv korisnika: Udruga Priznajem

ukupna vrijednost projekta: 1.302.730,93 HRK