logo logo logo logo

(VIDEO) Napad na PP Pakrac: Obilježena 30. godišnjica početka Domovinskog rata

Objavljeno: 4. 3. 2021 - 16:00 | Kategorija: Vijesti

S ponedjeljka 1. na utorak 2. ožujka 2021., obilježena je 30. godišnjica početka Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj. Svečana obljetnica održana je u Pakracu, mjestu gdje se dogodio prvi oružani sukob između hrvatskih policijskih službenika i neprijateljskih snaga.

Službenim početkom Domovinskog rata smatra se napad pobunjenog domicilnog srpskog stanovništva, potpomognutim snagama JNA, na Policijsku postaju Pakrac početkom ožujka 1991. godine.

“…važno je prisjetiti se da je, dan prije usvajanja Božićnog ustava, u Kninu 21. prosinca 1990. proglašena tzv. SAO Krajina, kao institucionalna pobuna protiv hrvatske države, na poticaj režima u Beogradu. Potom su srpski pobunjenici 19. veljače 1991. usvojili nelegalni Ustav tzv. RSK. Hrvatski je sabor reagirao 21. veljače i donio Rezoluciju o prihvaćanju postupka za razdruživanje od SFRJ i Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka Republike Hrvatske. Oružana pobuna koja je uslijedila u Pakracu, o kojoj smo čuli u Povjesnici, izravna je posljedica podrivanja ustavnog poretka, institucija države i  demokratske izabrane vlasti. O tome najbolje svjedoči da su pobunjenici s policijske zgrade i općinske zgrade tada skinuli hrvatsku zastavu i postavili zastavu Republike Srbije, a na zgradu Skupštine Općine postavili su i četničku zastavu. Osim što je to bio otvoreni napad na hrvatski ustavni poredak i što je time zastrašivano lokalno hrvatsko stanovništvo, u sukob je zlonamjernom propagandom nažalost uvučen i dio srpskog stanovništva, a ušutkani su oni koji su bili za suživot Hrvata i Srba u zajedničkoj im hrvatskoj domovini.“, stavio je tadašnje događaje u povijesni kontekst premijer Andrej Plenković prilikom obraćanja okupljenima na svečanosti.

Povodom obilježavanja početka Domovinskog rata, ključnog događaja za stvaranje neovisne i suverene demokratske RH, u večernjim satima 1. ožujka, članovi Udruge djece branitelja Domovinskog rata Pakrac-Lipik, u suradnji s Udrugom hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika te članovima Moto kluba Iohannites, zapalili su 30 simboličnih baklji ispred pakračke župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (Compas, 01. 03. 2021.). Narednog dana, u sklopu svečanog programa, u istoj crkvi održana je misa zadušnica za sve stradale hrvatske branitelje, a misno slavlje je predvodio pakrački župnik Jozo Zorić, uz asistenciju daruvarskog župnika Žarka Turuka.

Uslijedio je pucanj iz topa požeške Gradske straže koji je označio početak spuštanja zastave RH niz toranj crkve. Dvadeset metara dugu zastavu rasprostrli su pripadnici Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika. Potom je održan tradicionalni Mimohod pobjednika prilikom kojeg je 25 stjegonoša nosilo državne zastave do Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu bana Josipa Jelačića u Pakracu. Središnji dio programa otvoren je hrvatskom himnom u izvedbi policijske klape Sveti Mihovil, a nastavio se polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te obraćanjem pojedinih predstavnika državnih institucija okupljenima na svečanosti.

Uz već spomenutog Plenkovića, od državnih dužnosnika na obljetnici su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić, ministar rada Josip Aladrović, posebni savjetnik predsjednika za veterane Domovinskog rata general Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Deur, izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova državna tajnica u MUP-u Irena Petrijevčanin Vuksanović, načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj, zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša, te ostali predstavnici regionalne i lokalne vlasti, poput župana Požeško-slavonske županije Alojza Tomaševića, saborske zastupnice i gradonačelnice Pakraca Anamarije Blažević, gradonačelnice Pleternice Antonije Jozić i gradonačelnika Lipika Vinka Kasana.

“Ova velika obljetnica prva je u nizu ove godine i prigoda da se prisjetimo spirale nasilja koja je dovela do ratne agresije na tada mladu hrvatsku demokraciju, kao i početaka obrane Hrvatske. Ovo je prilika da u Pakracu, gdje je sve počelo, odamo priznanje i počast svim hrvatskim braniteljima, osobito svima onima koji su branili ovaj drevni hrvatski grad kao i okolna mjesta, i to u teškim i neravnopravnim uvjetima. No danas je prigoda i da se prisjetimo ne samo obrane i velebnih pobjeda u Domovinskom ratu, već i svega što smo kao društvo i kao država postigli u protekla tri desetljeća,“ izjavio je Plenković.

Počast su došle odati i brojne udruge proizašle iz Domovinskog rata, branitelji te članovi njihovih obitelji. Osim lokalnih braniteljskih udruga, na svečanosti su sudjelovali pripadnici antiterorističke jedinice policije Lučko, specijalne policije „Omege“ iz Bjelovara, jedinice za posebne zadatke Rakitje, udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigar, posebne jedinice policije Kumrovec, Pionirski grad i Sljeme, specijalne jedinice policije „Roda“ Varaždin, udruga ZUHBDRP RH predvođena predsjednikom Marijanom Smernićem, te mnogi drugi. Okupljenim braniteljima premijer Plenković izrazio je trajnu zahvalnost za hrabru obranu domovine tijekom ratnih godina.

“Dragi hrvatski branitelji, prije trideset godina, ovdje u Pakracu, pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, stali ste u obranu institucija hrvatske države, ustavnog poretka i ugroženog stanovništva. Danas znamo da ste tim hrabrim činom ispisali povijest. Neustrašivo ste se usprotivili oružanoj pobuni, vojnoj agresiji i teritorijalnim pretenzijama kojima nije bilo mjesta u Europi na kraju 20. stoljeća, pogotovo ne nakon pada Berlinskog zida. … Zato danas, uime hrvatske Vlade izražavam trajnu zahvalnost svim hrvatskim braniteljima i svima onima koji su dali svoj život za slobodnu Hrvatsku. Zahvaljujem i svima onima koji angažirano njeguju vrijednosti Domovinskog rata, a osobito udruge proistekle iz Domovinskog rata,“ poručio je premijer te se prisjetio pakračkog mirotvorca i mučenika dr. Ivana Šretera, koji je, među mnogim žrtvama rata, otet, zlostavljan i nestao.

Okupljenima se obratio i predsjednik HVIDRE Požeško-slavonske Stipan Grgić kao predstavnik događaja u Pakracu 1991. g..

“Došli smo se prisjetiti da je na današnji dan prije 30 godina na ovome mjestu, ispred policijske postaje u Pakracu, započeo rat u Republici Hrvatskoj. Sjećam se popodneva 01. ožujka 1991. godine kada su nas pozvali u policijsku postaju da predamo oružje, no mi to nismo učinili. To je dan kada je Hrvatska rekla – „NE“. Najveća sreća je bila kada su 02. ožujka došli svi naši civili, Hrvati, Talijani, Mađari, koji su se priključivali nama, uključili se u obranu, donosili su hranu i to je bilo nešto što je teško zaboraviti. Posebno bih istaknuo pokojnog predsjednika Tuđmana koji je svojom taktikom, retorikom i svojim umijećem uspio sve balansirati i u pravo vrijeme reagirati. Budimo sretni i ponosni što imamo svoju Hrvatsku državu,“ prisjetio se Grgić.

Gradonačelnica Blažević istaknula je ključnu ulogu Pakraca u stvaranju slobodne RH.

“Pakrac i Pakračani će i dalje iskazivati poštovanje svakom hrvatskom branitelju. Hvala Vladi RH na pokroviteljstvu današnje obljetnice, ovo je veliko priznanje svima koji su bili ovdje prije 30 godina. Drago mi je što vas mogu pozdraviti baš na ovome mjestu, ispred spomen-obilježja svim poginulim hrvatskim braniteljima na području Pakraca koji je podignut upravo na ovome mjestu gdje je započela obrana Republike Hrvatske. Dokaz je to da nismo zaboravili naše poginule branitelje i zalog za budućnost da će naša djeca znati što se na području Pakraca događalo za vrijeme Domovinskog rata. Tako će znati cijeniti našu prošlost, ali i graditi našu budućnost. Pakrac i Pakračani će se i dalje truditi iskazivati poštovanje svakom hrvatskom branitelju te svakoj njegovoj žrtvi. Trebamo prenositi istinu kako je nitko drugi ne bi pisao umjesto vas, “ zaključila je Blažević.

Uoči obljetnice, posebno poštovanje braniteljima izrazio je i izaslanik predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika OSRH.

“Nisam imao dovoljno godina da sudjelujem u Domovinskom ratu, međutim sredina u kojoj sam odrastao i društvo koje me okruživalo, u meni je razvilo poštovanje i ljubav prema našoj Domovini i prema ljudima koji su je na ovakav težak način stvarali. Naša sadašnjost i budućnost, kao i sva postignuća koja smo kao narod postigli ne bi bila moguća da nije bilo hrvatskih branitelja, njihova domoljublja i njihove žrtve. Zahvaljujući njima ostvaren je povijesni i primarni cilj – samostalna Republika Hrvatska!“, zaključio je Banožić.

Napad na PP Pakrac

Zadatak pripojenja Općine Pakrac tzv. SAO Krajini od strane srpskih političara dobio je tadašnji načelnik pakračkog SUP-a Jovo Vezmar koji se obratio policajcima iz PP Pakrac sljedećim riječima:

“Drugovi milicajci, upravo sam došao sa sjednice vijeća na kojoj je donesena odluka da se Pakrac pripaja SAO Krajini i da obilježja Republike Hrvatske nisu prihvatljiva. Molim one koje sada prozovem da predaju oružje i odu svojim kućama, kako bi se spriječilo krvoproliće. Bit ćete vraćeni na posao kada se situacija smiri.“, izjavio je Vezmar, 1. ožujka 1991. g. (Domovinski rat u Pakracu i Lipiku 1991.-1995.).

Vezmar je zapovjedio mobilizaciju srpskih pripadnika milicije kojima je predano kompletno oružje iz Pakraca i okolice, dok je 16 policajaca hrvatske nacionalnosti ostalo razoružano. S policijske i općinske zgrade skinuta je hrvatska te su postavljene srpska i četnička zastava, čime je uspostavljen potpuni nadzor srpskih paravojnih postrojbi nad policijskom postajom.

“Kad nam je on to obznanio nastao je muk. Vezmar je tada počeo čitati imena pakračkih policajaca koji moraju predati oružje i uputiti se svojim kućama. Za mene je to bila nebuloza pa sam se onako buntovan podigao i rekao kako ja svoje oružje ne dam nikome. Ja to oružje neću upotrijebiti, osim ako mi život ne bude ovisio o tome, ne daj Bože život moje supruge. Strašno ljut i frustriran, izašao sam u hodnik gdje sam vidio prizor koji je samo rasplamsao gnjev u meni. Hodnik je bio svojevrsna čekaonica srpskih rezervista pod punim naoružanjem, a sve to vrijeme naši su policajci razoružavani. Osupnut nepravdom pristajem predati svoje oružje, ali uz prijetnju da se već sutra vraćam po njega. Vjerujem kako nas četnički rezervisti nisu imali namjeru ubiti sad i ovdje, ali bilo je to samo pitanje vremena. Pri izlasku iz stanice, iznenađen brojem rezervista, vraćam se u postaju kako bih zatražio od načelnika pratnju do svog doma. Prolazeći kroz grad, zgranut sam brojem pripadnika srpskih rezervista. Čim sam došao kući, kroz glavu mi je prošlo kakve su se strahote mogle zbiti, ali tu je valjda Bog odigrao prave karte. Svojoj supruzi došao sam živ“, prisjetio se događaja Grgić (Braniteljski portal, 02. 03. 2021.).

Na stranu pobunjenih Srba brzo je stala i JNA koja je, na samoinicijativu tadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ Borisava Jovića, poslala jedinice iz Bjelovara, Virovitice i Zagreba prema Pakracu. Snage JNA tijekom noći su zauzele značajne punktove u gradu, s navodnim ciljem „sprječavanja sukoba“. Policijske postrojbe RH stigle su iste večeri te su se do jutra, 2. ožujka 1991., također rasporedile po strateškim mjestima.

Prvi otvoreni oružani sukob hrvatskih protiv srpskih i snaga JNA počeo je u jutarnjim satima. Nakon cjelodnevne bitke, pakrački hrvatski policajci, uz pomoć pridošlih specijalnih jedinica i branitelja, oslobađaju policijsku postaju, a srpski pobunjenici bježe po okolnim mjestima. Snage JNA su se povukle tek 18. ožujka nakon što se situacija primirila.

Okupacija PP Pakrac bila je samo uvertira u napad na Pakrac koji će uslijediti u kolovozu iste godine nakon čega će grad biti djelomično okupiram sve do vojno-redarstvene operacije Bljesak u 1994. godini.

 

Autor: Mario Macan

 

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

 

 

 

icon
Udruga Priznajem
Nas. Andrije Hebranga 8/19
35000 Slavonski Brod
www.priznajem.hr
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Razdoblje provedbe projekta je 24 mjeseca.
Postanite i Vi korisnikom aktivnosti u projektu namijenjenom hrvatskim braniteljima i stradalnicima u Domovinskom ratu pridružite nam se!
naziv projekta: Razvoj informativne platforme "Hrvatski branitelj"
naziv korisnika: Udruga Priznajem

ukupna vrijednost projekta: 1.302.730,93 HRK