logo logo logo logo

(VIDEO) Baća o hrvatskim braniteljima: „I danas smo korisni društvu i zajednici“

Objavljeno: 4. 3. 2022 - 12:41 | Kategorija: Vijesti

U emisiji „Hrvatski branitelj”gostovao je Željko Baća, predsjednik Udruge branitelja Domovinskog rata Zagrebački velesajam i Sindikata branitelja i radnika Zagrebački velesajam. Velesajam je bio najveći sabirni centar Hrvatske vojske i logistike, i gotovo nema brigade čiji pripadnici nisu kretali na bojište s Velesajma.

Specifičnost udruge osnovane 2011. je što prvenstveno brine o zaposlenim braniteljima, onima koji su radno sposobni i u radnom odnosu, pa je tako i Baća i dalje zaposlen, u službi sigurnosti Zagrebačkog velesajma. Druga je specifičnost što u radu udruge sudjeluju i oni koji nisu branitelji:

„Oni ne mogu birati i biti birani u tijela udruge. To su uglavnom supruge branitelja, zaposlenice Velesajma, čiji su muževi umirovljeni branitelji.“

Baća se zaposlio na Velesajmu 94. godine, kad se vratio s ratišta gdje je bio sa 150. črnomerečkom brigadom na Ličkom bojištu, na potezu Perušić – Gospić, jednoj od najisturenijih točaka. Kod Gornjih Lulića, kaže, poginulo je 12 naših boraca.

Postoji mit da su svi branitelji nakon rata umirovljeni nakon rata s ogromnim mirovinama, no veliki dio te populacije i dalje radi, i on je najzanemareniji i od udruga, i od politike, a ima svoje specifične probleme kojima se malo tko bavi. „I danas smo korisni društvu i zajednici, kaže.

„Najviše u RH ima radno sposobnih branitelja, kaže on odbacujući taj mit. „Radno sposobni branitelji ne traže novac ni spomenike, ali tražimo da nam se jednostavno oda neko poštovanje, da se kaže hvala”.

Po završetku rata, veliki broj branitelja je na silu potjeran u mirovinu, kaže Baća. Ljudi su htjeli ostati raditi, no postojao je pritisak da ih se pošalje u mirovinu. Generacija prvih koji su poslani u mirovinu imaju pristojne mirovine, za razliku od onih koji su nastavili raditi.

„Mi se borimo s tim jer nisu svi hrvatski branitelji u kladionicama i odali se alkoholu, a oni koji jesu – društvo se ne pita zašto? Tko je uzrok te priče? Nas branitelje muči zašto je rađena privatizacija dok smo mi bili na ratištu?  Dok su naša braća po oružju ginula, netko je prodavao te firme za jednu kunu.

No što je s firmama koje nisu bile privatne?

Bio je veliki pritisak i na one u MORH-u i drugdje, kaže Baća.

„Niste školovani, niste ovo, niste ono, prepustite mjesto mlađima, kaže Baća. „Ljudi su poslani u mirovinu, a kad gledamo SAD i njihove veterane, pa to iskustvo s prve linije se ne da nadoknaditi ničim.”

„Očito su nekom ti branitelji smetali, kaže Baća. Kasnije je to korišteno da se proširi narativ kako su „svi branitelji u birtiji“.

Rad je spas, kaže Baća. No ti ljudi nisu raspoređeni na radna mjesta. Kad su se branitelji vraćali, kaže, nisu se imali gdje vratiti jer je na njihovom mjestu sjedio netko drugi. Dobili su slabije plaćeno radno mjesto, ne bolje. Odnos je, kaže, bio diskriminatoran.

„I sam sam doživio, imali smo dodatna psihotestiranja, jer su smatrali da nismo normalni, da smo ludi, da smo opasni. Kad smo odlazili nitko nas ništa nije pitao”.

No paradoksalno je, kaže, da su oni koji su odmah nakon rata otišli u mirovinu u povoljnijem položaju od onih koji će odraditi puni radni staž.

„Sigurno ćemo imati dva puta manju mirovinu od njih, pod istim uvjetima – ranjavanje i sve. To je samo fama da branitelji imaju ogromne mirovine, to se odnosi samo na one koji imaju visoku invalidnost i teška ranjavanja, a oni su to i zaslužili jer su ostavili dio tijela za Lijepu našu, i sramota bi bila da nisu dobili.

„No sramota je od države da se maćehinski odnosi prema svima drugima. Imamo tu i udovice, maloljetne dragovoljce, nas radno sposobne branitelje. Nekad smo imali participaciju i povlasticu uvoza automobila, pa je i to ukinuto.”

Često se, kaže, kad se ističe koliko su neke mirovine visoke, zanemaruje da najveće mirovine primaju udovice poginulih na ratištu.

Može li se tu nešto promijeniti, kad država demotivira da rade? Svi kažu da ih je trebalo uključiti u svijet rada nakon rata, no svi koji su se vratili su naišli na teškoće, ili ih nisu htjeli zaposliti jer su bili u ratu, ili je njihovo radno mjesto nestalo, ili su gurnuti u mirovinu?

„Mirovine će nam sigurno biti manje. Možda je spas, što je uvedeno otkad je gospodin Medved na čelu ministarstva, što se pokrenula priča s braniteljskim zadrugama i OPG-ima, bar za branitelje koji su se posvetili poljoprivredi, tu se uključio veliki broj branitelja. To će brojne branitelje izvući iz svijeta rata i uključiti u svijet rada.”

Njegova udruga je 2003. organizirala sajam braniteljskih OPG-ova, u trajanju od 14 dana, na Velesajmu, što je bio presedan. Osim druženja i razmjene iskustava, te prodaje, imali su i veliku smotru folklora.

Temelj djelovanja udruge je, kaže, dobrotvorni rad. Zadruge i OPG-ovi su bili dio.

„Od samog početka krenuli smo s humanitarnim koncertima, do korone smo održali njih devet. Financijska su sredstva bila namijenjena potrebitim, kolegicama s Velesajma, za lijekove oboljelima od karcinoma. Zadnji koncert imali smo za dječaka iz Slavonskog broda koji je bolovao od karcinoma, a do djeteta smo došli preko udruge „Ljubav na djelu” koju vodi gospođa Ljiljana Vuletić. Kad se desila tragedija s potresom, sa Savezom izviđača radilo smo kampanju „igračke nove za mirnije snove.

Pokrenuli su i akciju ujedinjavanja hrvatskih branitelja u tijelo koje bi koordinirale udruge, bez posebnog članstva i krovnog tijela. Inicijativa je krenula iz Vukovara, a do sad je preko 15 udruga potpisalo povelju. Prema potrebi, djelovali bi zajedno kad bi to bilo potrebno. Uskoro će u Vukovaru održati sastanak na kojem će se odlučiti da udruge zajednički sagrade kuću za jednog suborca na Banovini.

Petrinja i Sisak, cijela Banovina, imaju veliki broj branitelja koji su i bez potresa teško živjeli. Bili su u velikim potrebama i bez toga, no brojne udruge su pomogle. Udruge će pomoći, no državna tijela su plaćena da to rade, i to jako dobro, to im je obaveza, pa neka rade. Trebalo je puno više uraditi“, kaže Baća.

Ima li udruga, osim humanitarnih, i politički cilj, odnosno smanjenje utjecaja politike na udruge?

„Da, politika je isključena iz te priče koliko može biti. Ako se ne bavite politikom, politika se bavi vama. Smatram da u politici treba biti više hrvatskih branitelja. Uvjet je da je čovjek častan i pošten, i da svoju opciju iskoristi u korist hrvatskih branitelja. Da rade u našu korist“.

Domovinski pokret vodi branitelj, Stipe Mlinarić, i oni vode brigu o braniteljima, a o braniteljima vodi brigu i dio HDZ-a, kaže, no tu ne misli na Josipa Đakića: Smatra da nije u redu da Đakić „već sto godina vodi HVIDRA-u“, jer u HVIDRA-i rade mnogi vrijedni ljudi koji ne bi, za razliku od njega, narušavali imidž branitelja. „Tu bi svakako nešto trebalo mijenjati“.

„Međutim, dok su branitelji bili na ratištu, neki drugi ljudi su se bavili politikom, završavali fakultete, radili u MVEP-u“, upitao je voditelj. „Je li to uopće danas izvedivo?”

„Teško. I potpisivanje ove povelje je vjerojatno zadnji pokušaj ujedinjenja udruga i branitelja, jer politika smatra da smo mi zajedno za njih opasni, što ne stoji“, kaže. Ne zanima ih stranačka politika, nego je cilj učiniti braniteljske udruge manje ovisne o dnevnoj politici.

„Politika nas treba pred izbore, izbori prođu, hrvatski branitelji su zaboravljeni. Ovdje moram pored Domovinskog pokreta naglasiti našeg ministra, Tomu Medveda koji se, otkad je na čelu ministarstva, trudi, imamo odličnu suradnju s njim“.

Netipično za udruge branitelja, Baćina udruga se povezala s drugim organizacijama civilnog društva i aktivistima te manjinskim udrugama.

„Mi između sebe ispričamo priču, ali ne možemo stalno ponavljati jedni drugima jednu te istu priču. Surađujemo s mađarskom manjinom, savezom izviđača, udruženjima likovnih umjetnika, težimo se baviti i pitanjima izvan Domovinskog rata“, kaže. Angažirani su oko pisaca koji su bili branitelji, likovnih umjetnika, s Interliberom, sajmom knjiga koji se održava na Velesajmu.

Poslodavac im je, kaže, izašao u susret. Omogućuju piscima i umjetnicima, poglavito braniteljima, da se promoviraju jer smatraju da su njihove knjige vjerodostojne.

Važna stvar je i Veliko zlatno srce. Ove godine će biti 10 godina uručenja tog priznanja za izuzetne zasluge u stvaranju Republike Hrvatske i promicanju istine o obrambenom Domovinskom ratu. Do sada, to priznanje su dobili Mladen Pavković, dr. Nela Sršen, režiser Jakov Sedlar, glumica Anja Despot, Milan Bandić, selektor Zlatko Dalić, psihijatar Herman Vukušić, Tomo Medved, Miodrag Demo, i posmrtno će ga dobiti general Janko Bobetko, ove godine.

Ta manifestacija privlači dosta medijske pažnje, prepoznale su je sve institucije, a sve je krenulo dok je razgovarao s jednim drugim čovjekom koji je život posvetio hrvatskim braniteljima – Mladenom Pavkovićem, iz Koprivnice, predsjednikom udruge Hrvatski branitelj ’91. U jednom razgovoru ga je pitao: „Dignuo si brojne spomenike, napisao si tisuće članaka, izdao brojne knjige, jesi li ikad od RH dobio išta“, rekao je da nikad nije dobio ništa.

Oni se kao udruga, kaže, financiraju isključivo od projekata, ne od države. Na to su ponosni, i smatraju da bi tim putem trebale ići i druge udruge, jer to znači neovisnost od politike.

Kaže da imaju sreću što su udruga radno sposobnih branitelja, obitavaju u okruženju privatnika koji im žele pomoći financijski ili na organizacijskom planu.

S gospodinom Damirom Plavšićem, poznatim vukovarskim braniteljem, radili su veliku predstavu „Kako smo branili grad i državu – bitka za Vukovar“, i to je bilo prekrasno iskustvo pred 1.200 mladih ljudi u punom kongresnom centru ZV-a, uz prisustvo kompletnog državnog vrha.

Predstava je obišla čitav svijet, bila je u Australiji i Americi, a u Zagrebu se održala na Zagrebačkom velesajmu.

„Pomaže li Vam to da proširite istinu i činjenice o Domovinskom ratu u jednoj populaciji koja je odrasla na medijskom narativu koji nije sklon hrvatskim braniteljima?”

„U pravu ste, opet se vraćam na tih 1.200 mladih ljudi u Kongresnom centru, i vidjeli smo koliko su oni bili zadovoljni. Ali vidjeli smo da su upoznati s pravom istinom, što su hrvatski branitelji, i što su dali za Lijepu našu. Prekrasna jedna priča.”

„No vidim da ste angažirani i na drugim planovima, oko domaćih brendova, „Brend je trend?, gdje se može promovirati Hrvatska.”

„Da, to je također bila akcija prodajno promotivnog karaktera, uz glazbeno-scenski program u Kongresnom centru ZV, imali smo cjelodnevno događanje koje je također bilo dobro posjećeno, a cilj je bio promovirati hrvatski proizvod. Mada, moram reći, mi braniteljske udruge se često susrećemo s problemom medija koji ne prenose – neću ulaziti iz kojih razloga – naša događanja, ne odazivaju se na naše pozive koje redovito šaljemo. Zato i vama veliko hvala, jer vas je jako malo, a vodite brigu o hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima“.

Cijelu emisiju s gostom Željkom Baćom pogledajte u nastavku.

 

Autor: Žana Jukić

Foto: privatna arhiva

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

 

icon
Udruga Priznajem
Nas. Andrije Hebranga 8/19
35000 Slavonski Brod
www.priznajem.hr
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Razdoblje provedbe projekta je 24 mjeseca.
Postanite i Vi korisnikom aktivnosti u projektu namijenjenom hrvatskim braniteljima i stradalnicima u Domovinskom ratu pridružite nam se!
naziv projekta: Razvoj informativne platforme "Hrvatski branitelj"
naziv korisnika: Udruga Priznajem

ukupna vrijednost projekta: 1.302.730,93 HRK