logo logo logo logo
Potpredsjednik Aljoša Barbarić i predsjednik kluba Ćiro Ugrin

U svrhu edukacije i rehabilitacije aktivno promiču te unaprjeđuju ronilački sport i podvodnu ekologiju

Objavljeno: 27. 7. 2021 - 17:03 | Kategorija: Vijesti

Proveli smo ugodno ljetno jutro s pripadnicima Ronilačkog kluba veterana 4. gardijske brigade. Predsjednik kluba Ćiro Ugrin i dopredsjednik Aljoša Barbarić ugostili su nas u prostorijama kluba na splitskoj plaži Žnjan gdje su nas upoznali s brojnim hvalevrijednim aktivnostima koje provode unutar njega.

Ronilački klub veterana 4. gardijske brigade osnovan je 26. rujna 2016. godine iz težnje da se objedine svi bivši pripadnici 4.gardijske brigade koji se inače bave ronjenjem u jedan klub. Prvi predsjednik kluba bio je Damir Banić, zatim Marin Vrgoč, a od studenog 2017. g. tu funkciju obnaša Ćiro Ugrin. Klub trenutno broji 105 članova, od čega ih je 65 ronioca. Misija ovog kluba je promicanje, razvoj i unaprjeđenje ronilačkog sporta, podvodne ekologije te rekreacijskog ronjenja u svrhu edukacije i rehabilitacije.

Pogled u plavo

Otkad je g. Ugrin na čelu Ronilačkog kluba pristupilo se aktivnije radu u klubu, a svoju djelatnost prezentirali su javnosti 2018. godine kroz projekt „Pogled u plavo“. Projekt je proveden u suradnji s partnerskim Ronilačkim klubom HRVI Nemo-Adriatic iz Zagreba te uz podršku Grada Splita i Turističke zajednice grada Splita.

„Tim početkom smo htjeli naglasiti da stvarno mislimo ozbiljno raditi projekte. Ronjenje kao sport i djelatnost je ozbiljno, tu nema prostora za šalu. Morate biti ozbiljni da biste ljude mogli sigurno odvesti i vratiti“, prisjetio se početaka predsjednik kluba Ćiro Ugrin.

Unutar dvodnevnog događaja „Pogled u plavo“, na dnu Marmontove ulice u samom centru Splita, na platou ispred Porezne uprave, bio je postavljen bazen širine 10 metara i dubine jednog metra, gdje su pripadnici kluba prezentirali posjetiocima ronilačke vještine. Manifestacija je održana povodom proslave 27.godišnjice osnutka 4. gardijske brigade ZNG-a, a mogli su sudjelovati svi naraštaji.

„Doživjeli smo ogroman uspjeh. Događaj je posjetilo više od 300 ljudi, najviše djece, no bilo je i stranaca. Grad je prepoznao potencijal te je tadašnji gradonačelnik Andro Krstulović Opara rekao kako mu se jako dojmilo te da je ‘ovo što mi radimo nešto dobro’, pa smo nastavili suradnju s Gradom no na jedan drugačiji način, kroz pripremu projekta“, izjavio je Ugrin.

Terapijsko ronjenje

Tada su u suradnji s RaST-om (Razvojna agencija Split) izašli s idejom organizacije terapijskih ronjenja, što je tada već postojao trend u svijetu, pogotovo među ratnim veteranima i ostalima koji su bili izloženi stresnim situacijama.

„Kako nismo imali prethodno iskustvo u provođenju EU projekata, nismo prošli samostalno pa smo se udružili s Udrugom veterana 4. gardijske brigade koja je već imala stečene reference“, pojašnjava Ugrin.

Projekt „Ja sam PAUK (Ponosan, Aktivan, Uključen, Koristan)“ je započeo s radom u veljači 2020. godine, a njegov nositelj je Udruga veterana 4. gardijske brigade, dok je Ronilački klub veterana 4. gardijske brigade projektni partner. Riječ je o dva zasebna pravna tijela.

Ronilački klub zadužen je za provedbu radionica terapijskog ronjenja koje predvodi vanjski suradnik – instruktor ronjenja Josip Bagatin, dok hrvatski branitelji volonterski sudjeluju kao asistenti.

„Na radionice se prijavljuje preko Udruge, a obavijest o terminu održavanja svaki put ide preko Udrugine internetske stranice te putem našeg Facebooka. Ana Maria Glavota, naša koordinatorica, skuplja prijave i raspoređuje ih prema radionicama.

Po radionici bude dvoje do troje sudionika jer instruktor ne bi trebao raditi s više od troje ljudi s obzirom na to da on sa svakim pojedinačno treba odraditi taj zaron. Polaznicima se podijele ronilačka odijela, a instruktor s njima prođe osnove ronjenja. Potom se zajedno uputimo dolje na plažu na Žnjanu gdje se sudionici ponovo upoznavaju s opremom i osnovama te rone do pet metara dubine. Tako da, osim ako netko nema problema s izjednačavanjem tlaka pri zaronu, nakon pola sata vrati se oduševljen što je i sama bit projekta“, opisao je koncept radionice predsjednik kluba Ugrin.

Prije i poslije zarona, odnosno terapijske radionice, psihologinja provodi evaluaciju kako bi se kompariralo emotivno stanje sudionika te kolika je učinkovitost samog zarona. Rezultati psiholoških testiranja znat će se na kraju projekta, a bit će obrađeni kroz studiju i priloženi u zaključnom izvješću. Teza  istraživanja je da se psihološko stanje poboljšava sudjelovanjem u ovakvoj vrsti sporta.

„Vitamin D od sunca, more kao more te resocijalizacija s ljudima koji su tu – dobitna je kombinacija. Dobiva se jedna pozitivna atmosfera. Ljudi koji dolaze ovdje vide da nema stresa te se upoznaju s jednim prekrasnim sportom na elegantan način, to su tzv. discovery zaroni.

U tim aktivnostima uživaju naši hrvatski branitelji, a pogotovo su oduševljena djeca branitelja jer po prvi put sudjeluju u ovakvoj vrsti sporta te ih se dosta njih nakon radionice učlani u klub“, govori nam g. Ugrin.

„Čisto more, puno srce – ronjenjem protiv morskog otpada

U sklopu Ronilačkog kluba pripadnici odrađuju i eko-akcije čišćenja podmorja diljem Hrvatske. Eko-akcije organiziraju se u suradnji s općinama i županijama, a pogotovo su ponosi na zadnju eko-akciju, baziranu na znanstvenom pristupu, u kojoj im je partner Institut za oceanografiju i ribarstvo.

„Otpad koji se izvadi odjeljuje se po vrsti – staklo, plastika, željezo i dr.. Poslije se vaganjem odrede količine otpada i prema tim nalazima se radi baza podataka kojom Institut upozorava lokalne zajednice na što bi trebalo najviše pripaziti“, pojasnio je koncept znanstvenog pristupa predsjednik kluba Ugrin.

Zadnja eko-akcija „Čisto more, puno srce – ronjenjem protiv morskog otpada“ odvila se na području Stobreča. Ukupno je izvađeno 527 kg otpada iz mora, od čega je stakla bilo 47 posto, metala 39% te 12% plastike. Ono što ih je posebno zgrozilo je to što su prilikom čišćenja lučice pronašli dosta plastičnih boca odrezanih na pola koje inače vlasnicima brodova služe za piketavanje brodova, odnosno bojanje.

„Zapravo su najveći neprijatelji moru oni koji rade na njemu ili mještani kojima su deponiji udaljeni pa glomazni otpad bacaju u more što je grozno. Na taj se način narušava cijeli ekosustav, turizam, vlastito dvorište. Grozno je jer ako mislimo dugoročno imati ovo lijepo, bistro, plavo more, trebalo bi uključiti mozak“, komentirao je dopredsjednik Ronilačkog kluba Aljoša Barbarić.

„Sve što bacimo u more nam se kroz ribu vrati na stol. Mi kao klub nonstop pokušavamo to naglasiti, osvijestiti ljude“, nadovezao se predsjednik Ugrin.

Film „Plastic Ocean

Kako bi informirali i educirali ljude o važnosti brige za prirodu koja nas okružuje, 2019. godine, u sklopu obilježavanja 28.godišnjice osnutka 4. gardijske brigade ZNG-a, kao klub inicirali su prikazivanje međunarodno priznatog i nagrađivanog filma „Plastic Ocean“, na Sveučilištu u Splitu. Događaj je organizirala članica njihovog kluba, također hrvatska braniteljica, znanstvenica dr. Ljiljana Zmijanović.

„Odaziv nije bio velik, no uporno nastavljamo plasirati ljudima sadržaj o značaju ekologije  kako bi došli do pravih informacija i osvijestili se“, govori Ugrin.

„Stanje se s godinama poboljšava jer je svijest ljudi na nekoj boljoj razini. Edukacija učini svoje i ljudi jednostavno počinju više cijeniti ono što imaju oko sebe“, dodao je Barbarić.

Ugrin i Barbarić smatraju kako je edukacija glavni ključ u rješavaju zagađivanja mora jer ako se otpad samo baca pa vadi nailazimo na začarani krug.

Eko-akcijama obilježavaju i ključne datume iz Domovinskog rata

Pojedinim eko-akcijama pripadnici kluba obilježavaju ključne događaje iz Domovinskog rata, vezane uz njihovu brigadu. Naime, tijekom godine provode nekoliko zarona na terenima koje je 4. gardijska brigada prolazila devedesetih godina te u suradnji s brojnim općinama – Stonom, Dubrovačkim primorjem, Novigradom, Kruševom.., organiziraju komemoracije u čast svojim poginulim suborcima. Primjerice, ronilačku sezonu otvaraju svake godine, 24. ožujka, u Stonu, gdje odaju počast Goranu Kliškiću i Ivici Vuci, koji su poginuli na mostu Bistrina.

„To je naš stil obilježavanja važnih datuma iz Domovinskog rata, da napravimo nešto i doprinesemo lokalnoj zajednici, a ne samo da dođemo zapaliti svijeću i otiđemo kući“, objašnjava dopredsjednik Barbarić.

No to im nije jedini cilj.

„Na ovaj način i mlađe članove kluba podučavamo o Domovinskom ratu. Hrvatski branitelji, članovi kluba, prepričavaju događaje iz vlastitih iskustava te prenose znanje o vrijednostima koje su tada vodile naše suborce, pogotovo one zbog kojih se okupljamo“, dodao je predsjednik Ugrin.

Referentni ronilački centar na novome Žnjanu

Kao registrirani gospodarski djelatnici u budućnosti planiraju izgraditi referentni ronilački centar na novome Žnjanu. Bili bi prvi u Splitu, a na taj način bi u sklopu centra pružili dodatne aktivnosti i projekte.

„Od samog početka izrade projekta novi Žnjan smo se uključili u javnu raspravu gdje smo jedini kao sportski klub tražili prostorije u Športsko-rekreacijskoj zoni Žnjan. Zatražili smo i dobili 100 metara kvadratnih koji će biti udaljeni nekih 70-ak metara od ovih privremenih prostorija koje sada koristimo. Tražit ćemo i koncesiju na prilaz plaži kako bi izlazili na more brodom – ako to bude moguće i u skladu s postojećim zakonima RH “, pojašnjava Ugrin.

Ideja je da se poslovanje centra temelji na održivom konceptu koji bi omogućio klubu da refinancira sam sebe, odnosno da bude samodostatan i neovisan o drugima.

„To je jedan održivi koncept koji bi se jednog dana predao mladima, ali bi i dalje s ponosom nosio ime 4. gardijske brigade“, dodao je Ugrin.

Međutim, u radu ih dosta ograničava što ni godinu dana nakon ispunjenja svih uvjeta i predaje potrebite dokumentacije nisu primljeni u Hrvatski ronilački savez.

„To nam je bitno zbog ljudi koji dolaze u klub nakon umirovljenja u Hrvatskoj ratnoj mornarici. Žele ‘nastaviti karijeru’ kod nas, no ne mogu koristiti vojne diplome u civilnom ronjenju bez verifikacije od strane HRS-a“, pojašnjava nam pozadinu priču dopredsjednik Barbarić.

Potom smo nazvali HRS kako bismo pobliže doznali o čemu je riječ, odnosno gdje je ‘zapelo’ s papirologijom i primitkom u Savez. Nakon javljanja, preusmjerili su nas na slanje pisanog upita, međutim do zaključivanja članka nismo dobili odgovor. Ukoliko ga dobijemo, objavimo naknadno.

 

Autor: Žana Jukić

Foto: Privatna arhiva

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

icon
Udruga Priznajem
Nas. Andrije Hebranga 8/19
35000 Slavonski Brod
www.priznajem.hr
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Razdoblje provedbe projekta je 24 mjeseca.
Postanite i Vi korisnikom aktivnosti u projektu namijenjenom hrvatskim braniteljima i stradalnicima u Domovinskom ratu pridružite nam se!
naziv projekta: Razvoj informativne platforme "Hrvatski branitelj"
naziv korisnika: Udruga Priznajem

ukupna vrijednost projekta: 1.302.730,93 HRK