logo logo logo logo

Svečano obilježena 26. obljetnica VRO „Oluja“: Iz Knina poslane dirljive i snažne poruke

Objavljeno: 9. 8. 2021 - 11:36 | Kategorija: Vijesti

U četvrtak 5. kolovoza 2021., u Kninu je svečano obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

Program obilježavanja vojno-redarstvene operacije „Oluja“ započeo je u ranim jutarnjim satima, budnicom ulicama grada Knina. Zatim je u 8 sati (do 14 sati) omogućeno razgledavanje Taktičko-tehničkog zbora opreme i naoružanja Hrvatske vojske na pomoćnom igralištu stadiona NK Dinara, a pred središnju svečanost položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod spomenika hrvatske pobjede Oluja 95.

Središnja svečanost održala se na stadionu NK “Dinara”, a njen početak je simbolično obilježen zvonjavom crkvenih zvona u 9:43, kao i 1995. godine u trenutku ulaska pripadnika Hrvatske vojske u Knin tijekom operacije Oluja, te vijorenjem hrvatske zastave s vrha Kninske tvrđave. Zatim je pročitano 243 imena poginulih i nestalih pripadnika u VRO Oluja te je ispaljeno dvadeset šest počasnih plotuna dok su zračnim prostorom letjela dva borbena aviona MiG-21, također u čast stradalima. Potom je uslijedio nastup akrobatske grupe “Krila Oluje” u formaciji četiri zrakoplova. Na samom kraju programa odvilo se misno slavlje u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, koje je predvodio vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan, te svečani koncert Orkestra Oružanih snaga RH na Kninskoj tvrđavi, izvijestili su iz MORH-a.

„Operacija Oluja je jedan od najsmjelijih i najbolje organiziranih pothvata u hrvatskoj povijesti. To nije običan transakcijski posao. Ljudi koji su one zore četvrtog na peti kretali preko Miljevaca, preko platoa – od tamo sam jutros, kao i prije godinu dana dolazio ovamo u Knin – mladi momci u čijim glavama i prsima tko zna što je tada odzvanjalo. Ali sigurno nije spokoj, nego vjerojatno strah, bojazan, ali i nada, vjera u pobjedu. Strah, taj čovjekov prokleti suputnik, ali katkada i mudar savjetnik nije bio jači od njih. U tome nije bilo ničega osim hrabrosti i ljubavi, ne ludosti jer to više nije bila ludost, to je bila hrabrost i dobra organizacija. Često želim da hrvatska država u svojim nastojanjima, ambicijama, radovima, uspjesima i pomutnjama ima tu organizaciju, čvrstu stegu u demokratskom društvu doduše, koji je tada imala Hrvatska vojska.

Tu gore na Vještić gori koja je već na teritoriju Bosne i Hercegovine, na Dinari, tu u tim krajevima i tu prema jugu i svuda okolo Hrvatska vojska je mjesecima pripremala obruč da porazi neprijatelja. Hrvatska vojska 1991. godine nije ni sjena one iz 1995. Ta je nastala radom, uspjehom i rijetkim neuspjesima, nabavkom naoružanja koje, sjetimo se, nije bila baš obična poslovna odluka, nego posao s ruba i one strane ruba međunarodnog prava. Sve je to netko trebao voditi, ali ni tada, 1995. godine Hrvatska vojska nije bila superiorna vojna sila u smislu tehnologije i tehnike kojom je raspolagala, modernim zrakoplovstvom, toga nije bilo. Bilo je više nego 1991., ali opet faktor je bio čovjek. I danas kada se razvijamo i kada kupujemo i nabavljamo, što pozdravljam, srcem i glavom najmoderniju tehniku, opet ništa bez ljudi“, rekao je predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović prilikom obraćanja okupljenima.

Predsjednik Milanović se potom prisjetio svih hrvatskih branitelja koji su sudjelovali u VRO „Oluja“, njihovih zapovjednika i političkog vodstva tog vremena te se osvrnuo na nedopustive zločine koji su pojedinci počinili tijekom vojne akcije.

„Svjesni, jer nemamo što tajiti niti se čega stidjeti, da je oko rata, u ratu i nakon rata bilo nedopuštenih činova i zločina. Međutim, zločina je bilo na sve strane. Govorimo i trebamo govoriti o svim zločinima. Ja nisam pobornik nauka da je svaka žrtva ista, ne može biti svaka žrtva ista jer na kraju svaka žrtva će biti obezvrijeđena. Svaka ubijena žrtva je već svaka ubijena žrtva. Ubijani su ljudi i hrvatske i srpske nacionalnosti…Tu preko brda u Promini u Oklaju, to ne treba zaboraviti i to ne zato da bi se to bilo kome nabijalo na nos kao odgovornost, niti zato da postavimo neki balans jer tu balansa nema. To je bol koja toliko preteže na obje strane da ta vaga, ta poluga u sredini prijeti da pukne. Tu su ubijani ne 1991.godine, nego 1992., 1993., pa i 1994. na svojim kućnim pragovima babe i didovi, bake i djedovi, ljudi koji su imali neku naivnu vjeru da mogu ostati na svom pragu ili kako to neki kažu ognjištu, međutim ubijeni su. Iznevjereno je temeljno ljudsko povjerenje. Za ta ubojstva skoro da nitko nije odgovarao. Radi se o desecima ljudi i to treba naglasiti i to zaslužuje pijetet. To su sve ljudi, sve građani naše države“, zaključio je predsjednik Milanović.

Okupljenima se obratio i predsjednik vlade RH Andrej Plenković.

„Uvijek je poseban osjećaj doći u Knin na današnji dan, jer je to prilika da se prisjetimo dana ponosa i pobjede koji su duboko urezani u srca svih Hrvata, ali i izraz trajne zahvalnosti prema svima koji su dali svoj život da bi Hrvatska živjela i bila slobodna. Ostvarenom vojnom pobjedom pokazali smo da smo u teškim uvjetima uspjeli ustrojiti respektabilnu oružanu silu koja je u stanju obraniti i osloboditi svoj teritorij. Stoga danas odajemo priznanje pobjedničkoj hrvatskoj vojsci i hrvatskoj policiji koje su, pod odlučnim vodstvom predsjednika Tuđmana, na bojnom polju porazile zločinačku politiku velikosrpskog Miloševićevog režima, čime je osigurana opstojnost Hrvatske, dovršen rat i uspostavljen trajan mir.

No tu pobjedu i legitimno pravo da živimo kao slobodni ljudi u svojoj zemlji platili smo, nažalost, životima najhrabrijih hrvatskih sinova kojima smo trajno zahvalni kao i brojnim pripadnicima nacionalnih manjina koji su također branili Hrvatsku. Zato smo danas posebno u mislima s obiteljima poginulih branitelja, s obiteljima ratnih vojnih invalida  s obiteljima brojnih civilnih žrtava u Domovinskom rata. I zato su Domovinski rat i pobjeda ostvarena u operaciji Oluja, a prije toga u Bljesku i drugim operacijama, temeljci suvremene hrvatske države. I zato otkrivanje istine o nestalima, procesuiranje ratnih zločina i dostizanje pravde za sve kojima je nanesena bol ostaje naša trajna dužnost.  Stoga ćemo uvijek dostojanstveno slaviti Oluju, kako bi i buduće generacije njegovale vrijednosti Domovinskog rata. I upravo zato, simboličke geste iskazane na prošlogodišnjoj obljetnici Oluje nastavljamo provoditi u djelo, vodeći se politikom pomirbe, suživota i razumijevanja, uz poštovanje povijesne istine i izražavanje pijeteta svim nedužnim žrtvama. Ali velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikad ikome dopustiti da dovodi u pitanje legitimnost Oluje ni obrambeni karakter Domovinskog rata“, izjavio je premijer Plenković.

Građanima, obiteljima poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja te hrvatskim braniteljima, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja čestitao je ministar branitelja Tomo Medved.

„U našoj bogatoj i slavnoj prošlosti Domovinski rat trajno je zabilježen kao temelj naše državnosti, a vojno-redarstvena operacija Oluja kruna je svih naših pobjeda. Našoj generaciji pripala je povijesna uloga ostvariti težnju hrvatskog naroda o samostalnoj državi, što smo pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i uspjeli. Na ovaj dan zahvaljujemo svim hrvatskim braniteljima na nesebičnom doprinosu u obrani jedine nam domovine.

S posebnom zahvalnošću prisjećamo se svih poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja – njima dugujemo vječnu zahvalnost. Zahvaljujemo i obiteljima naših poginulih i nestalih vitezova – vaša snaga motivira nas da i nadalje štitimo i promičemo vrijednosti za koje smo se borili i za koje su vaši najmiliji dali svoje živote.

Kao i u Domovinskom ratu, i ovim smo teškim i zahtjevnim vremenima pokazali smo veliko hrvatsko srce i ljubav prema domovini, međusobnu solidarnost i snagu zajedništva. Hrvatski branitelji najbolji su primjer kako se snagom vjere i zajedništva naizgled nemoguće može ostvariti, i kao takvi zauvijek će biti uzor mladim generacijama. Kao što se hrvatska mladost u Domovinskom ratu borila za slobodnu i samostalnu državu, tako se i danas mladi trebaju boriti za uspješnu i prosperitetnu Hrvatsku.

Dragi prijatelji, ponosno i dostojanstveno slavimo našu pobjedu i slobodu, u spomen na sve naše žrtve i u čast svima koji su obranili i oslobodili našu domovinu“, izvijestilo je Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Čestitku su uputili i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

„Na današnji dan 1995. godine Hrvatska je bila ujedinjenija nego ikada sa željom ostvarenja hrvatskog sna o slobodi. Uvaženi hrvatski branitelji, policijski službenici i službenice, cijenjeni građani i građanke Republike Hrvatske, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja jedan je od najvažnijih datuma novije hrvatske povijesti, datum od kojeg se samostalnost i neovisnost Republike Hrvatske proglašena 1991. godine, uistinu započinje živjeti.

Na putu ostvarenja tog velikog trenutka oslobađanja okupiranog teritorija naše domovine, cijelo vrijeme bila je prisutna hrvatska policija, u početku ratnih zbivanja jedina formalna oružana sila s legitimitetom obrane, a kasnije suvereni partner oslobodilačkoj hrvatskoj vojsci u svim važnim bojnim akcijama i operacijama.

Ponosni u sjećanju na nezamjenjivu, presudnu ratnu ulogu hrvatske policije, prisjećamo se danas prvih hrvatskih redarstvenika, koji su Hrvatsku branili, stvarali i oslobađali svojim životima, a posebice se prisjećamo desetorice policijskih službenika poginulih u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“. Nijedna hvala nije dovoljna za njihovu žrtvu“, stoji u priopćenju MUP-a koje zajednički potpisuju glavni ravnatelj Milina i ministar Božinović.

Uz navedene, na obljetnici su prisustvovali i ostali najviši državni i vojni dužnosnici, sudionici VRO „Oluja“ te mnogi drugi, među kojima su bili predsjednik Hrvatskog sabora Goran Jandroković, ministar obrane Mario Banožić, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, načelnik GS OSRH admiral Robert Hranj, strani vojni izaslanici akreditirani u RH, pripadnici OSRH, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, šibensko-kninski župan Marko Jelić, gradonačelnik Grada Knina Mario Ćaćić, predstojnik Ureda predsjednika Republike dr.sc. Orsat Miljenić, savjetnik Predsjednika Republike za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić, posebni savjetnik Predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković te predsjednik društva logoraša srpskih koncentracijskih logora umirovljeni pukovnik Danijel Rehak.

 

Autor: Žana Jukić

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

 

icon
Udruga Priznajem
Nas. Andrije Hebranga 8/19
35000 Slavonski Brod
www.priznajem.hr
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Razdoblje provedbe projekta je 24 mjeseca.
Postanite i Vi korisnikom aktivnosti u projektu namijenjenom hrvatskim braniteljima i stradalnicima u Domovinskom ratu pridružite nam se!
naziv projekta: Razvoj informativne platforme "Hrvatski branitelj"
naziv korisnika: Udruga Priznajem

ukupna vrijednost projekta: 1.302.730,93 HRK