logo logo logo logo

Rujanski „Dani sjećanja 1991. – 2021.“ u Petrinji

Objavljeno: 12. 10. 2021 - 18:02 | Kategorija: Vijesti

Tijekom cijelog rujna 2021., u Petrinji su se obilježavali „Dani sjećanja“ na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve grada Petrinje u Domovinskom ratu te razaranje grada 1991. godine.

Uoči rujanskih „Dana sjećanja 1991. – 2021.“ upriličen je bogati program, izvijestili su iz Grada Petrinje.

Obilježavanje je počelo u četvrtak 2. rujna 2021., s događajem „Skela spasa“ u Nebojanu, pod organizacijom Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata-Ogranak Petrinja, Mjesnog odbora Nebojan, Dobrovoljnog vatrogasnog društva Nebojan i Inicijative mladih Nebojan.

U subotu 4. rujna, na Gradskom kupalištu u Petrinju održani su „Sportski susreti branitelja“, u organizaciji Udruge HVIDR-a Grada Petrinje, a u srijedu 15. rujna je uslijedio obilazak spomen-obilježja mjesta masovnih grobnica „Slomljenih Golubica“ u kojem su sudjelovale braniteljske udruge u angažmanu UDVDR-Ogranak Petrinja.

Povodom središnje svečanosti, 16. rujna 2021., u župnoj crkvi sv. Lovre održana je sveta misa zadušnica za sve poginule, nestale i umrle u Domovinskom ratu, a potom je odana počast kod spomenika pukovniku Predragu Matanoviću i suborcima na Senjaku.

Tijekom vikenda 18. – 19. rujna, posjetitelji su mogli razgledati likovnu koloniju „Ranjeni grad“, također u organizaciji HVDIR-e Grada Petrinje.

U utorak 21. rujna 2021., obilježila se godišnjica pada Petrinje i progona Petrinjaca. Povodom obljetnice u župnoj crkvi sv. Lovre održana  je misna svetkovina, nakon koje je krenula kolona sjećanja do Brestovskog mosta gdje se bacanjem vijenaca u Kupu odala počast stradalnicima. Organizatori događaja su UDVDR-Ogranak Petrinja te ostale petrinjske braniteljske udruge.

U organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Petrinje, UDVDR-Ogranak Petrinja, Hrvatskog domobrana-Ogranak Petrinja i Župe sv. Lovre, u petak 24. rujna, upriličeno je predstavljanje knjige „Jasenovac poslijeratni logor“, autora Blanke Matković i Stipe Pilića.

Posljednja manifestacija uoči „Dana sjećanja“ bila je obljetnica napada na Policijsku postaju Petrinja, u angažmanu MUP-a RH, PU sisačko-moslavačke i PU Petrinja.

Središnja manifestacija

Središnja svečanost „Dana sjećanja“ obilježila se 16. rujna, na dan kada se prije trideset godina dogodio najjači napad na Petrinju u kojem je poginulo najviše branitelja u jednom danu. U sklopu manifestacije održane su misa zadušnica u Župi sv. Lovre te komemoracija kod spomenika pukovniku Predragu Matanoviću i svim poginulim petrinjskim braniteljima, na kojoj je pročitano svih 598 imena stradalih.

Iz Grada navode kako su počast stradalima odale obitelji poginulih te delegacije i izaslanstva braniteljskih udruga, grada, županije i državnog vrha. Među nazočnima bili su general pukovnik Boris Šerić kao izaslanik predsjednika RH, župan Sisačko-moslavačke županije i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ivan Celjak, državni tajnik Špiro Janović, izaslanik predsjednika Vlade RH te ministra hrvatskih branitelja i obrane general-pukovnik Drago Matanović, te gradonačelnica Grada Petrinje Magdalena Komes sa svojim zamjenikom Ivanom Prskalom.

„Vaša je dužnost prenijeti mlađim generacijama istinu o tome kako je stvorena slobodna i demokratska Republika Hrvatska. Da nam nije samo tako dana,da je mnogo krvi za nju proliveno. Dužnost je nas mlađih generacija čuvati tu istinu. Jer mnoge majke i danas plaču za svojim sinovima, mnoge supruge za svojim muževima, mnoga djeca žive bez svojih očeva. Mnogi ne nose tjelesne ozljede, ali nose one na duši. Hvala im svima. Njihova je žrtva u temeljima slobodne Petrinje koju mi sada uživamo. Njima u čast i zahvalu pobrinimo se da bude svakim danom bolja i ljepša. Neka zajedništvo koje je njima davalo snagu u tim danima i nama bude uzor u izgradnji bolje budućnosti Petrinje,“ poručila je gradonačelnica Komes hrvatskim braniteljima nakon komemoracije, prilikom druženja u novim prostorijama Udruge ratni veterani-veterani Domovinskog rata Grada Petrinje.

Pad grada Petrinje i progon Petrinjaca

Obilježena je i trideseta godišnjica pada grada Petrinje te progona Petrinjaca.

Kao što smo naveli, u sklopu obljetnice, u utorak 21. rujna, preč. Josip Samaržija je predvodio misnu svetkovinu nakon čega se kolona sjećanja uputila do mosta na rijeci Kupi kod Bresta Pokupskog. Ondje su simbolično bačeni vijenci u Kupi, u spomen na sve stradale civile i branitelje u Domovinskom ratu, a komemoraciji su nazočili petrinjska gradonačelnica Magdalena Komes i državni tajnik Špiro Janović, kao izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja.

Valjalo bi posjetiti kako su tijekom napada na Petrinju i okolna mjesta, uz veliku materijalnu štetu, počinjeni ratni zločini nad civilima i zarobljenicima za koje neki počinitelji još uvijek nisu procesuirani. Naime, ukupan broj ubijenih ili nestalih civila još uvijek nije utvrđen, međutim riječ je o oko 250 žrtava, navodi Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću.

Rijetki su slučajevi ratnih zločina nad civilima koji su sudski procesuirani.

Za zločine u Petrinji na 20 godina zatvorske kazne osuđen je Slobodan Tarbuk, zapovjednik garnizona Petrinja.

„Presudom Okružnog suda u Sisku od 7. srpnja 1992. Tarbuk je proglašen krivim što je 2., 16. i 21. rujna 1991. godine, bez ikakvog stvarnog razloga i povoda, naredio artiljerijsku vatru po Petrinji, a zatim, nakon što je zapovjeđeni napad uslijedio, naredio da tenkovi izađu iz vojarne „Vasilj Gaćeša“ i „Šamarica“ te otvore vatru po Petrinji. To je i učinjeno te su u tom napadu ubijena dvojica građana Petrinje, više ih je ranjeno, a razrušeno je i uništeno više stambenih, komunalnih, poslovnih i sakralnih objekata,“ piše Documenta.

Na zatvorsku kaznu u trajanju od 20 godina osuđeni su i pripadnici paravojnih formacija tzv. SAO Krajine – Dragan Sanader, Mileta Sanader, Milan Drobnjak i Slavko Drobnjak, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

„Presudom Županijskog suda u Sisku od 3. ožujka 1999. svi su optuženici proglašeni krivima za zločin počinjen 16. rujna u Petrinji. Tog dana, nakon što su se u blizini zgrade „Vila Gavrilović“ predali pripadnici ZNG i Policijske uprave Sisak i Petrinja, Dragan Sanader je kao vođa formacije naredio Miletu Sanaderu, Milanu Drobnjaku i Slavku Drobnjaku da iz pješačkog oružja pucaju i ubijaju zarobljene i razoružane pripadnike navedenih hrvatskih postrojbi, te im se i sam pridružio u strijeljanju, pri čemu su lišili života četrnaestoricu te teško ranili četvoricu zarobljenika,“ dodaje Documenta.

Međutim, povodom žalbe optuženog Slavka Drobnjaka, 6. rujna 2000., presuda u odnosu na njega je ukinuta te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Još uvijek nisu procesuirani slučajevi ubojstva civila Stjepana i Paule Cindrić u Jošavici kraj Petrinje 6. siječnja 1992. te djevojčice Zrinke Gmaz streljane 16. srpnja 1993. dok se kupala u rijeci Kupi za vrijeme primirja.

Za ubojstvo Stjepana i Paule Cindrić podignute su optužnice protiv nekadašnjeg pripadnika srpskih paravojnih formacija Slobodana Mutića i nekadašnjeg pripadnika tzv. krajinske milicije Dragana Perenčevića, kojeg se teretilo i za ubojstvo tročlane obitelji Križević 22./23. prosinca 1991. godine.

„Vijeće Županijskog suda u Zagrebu je 16. prosinca 2019. izreklo presudu za ratni zločin u ovom kaznenom predmetu, i to tako da je na suđenju prisutnog Slobodana Mutića oslobodilo optužbe da je 6. siječnja 1992. s Perenčevićem ubio hrvatske civile Stjepana i Paulu Cindrić, dok je pripadnika tzv. krajinske milicije Dragana Perenčevića u odsutnosti osudilo na 15 godina zatvora. Očekuje se presuda Vrhovnog suda RH“, navodi Documenta.

Pripadnika izviđačko-diverzantske grupe 31. petrinjske brigade Dragana Čovića, hrvatsko pravosuđe tereti za ubojstvo djevojčice Zrinke Gmaz i teško ranjavanje njezinog brata i bratića dok su se tijekom trajanja primirja kupali na obali Kupe. Međutim, tužba protiv njega je odbačena početkom 2020. g., jer osumnjičenika nitko nije osobno vidio da puca na djecu.

Napad na PU Petrinja

U sklopu rujanskih „Dana sjećanja“, završno je obilježena godišnjica oružanog napada na Policijsku postaju Petrinja koji se dogodio u noći s 27. na 28. rujna 1990. godine. Riječ je o prvom otvorenom napadu agresora na RH od proglašenja samostalnosti.

Tim povodom su kod spomen ploče na zgradi Policijske postaje položeni vijenci i zapaljene svijeće u čast četrnaestorici pripadnika policije s petrinjskog područja koji su poginuli u obrani Petrinje tijekom Domovinskog rata.

„U tim početnim ratnim danima jedan od najznačajnijih institucionalnih simbola hrvatske države bile su upravo policijske postaje. Otud ta silina udara na policiju, ali otud i ta silina otpora agresoru koja se stvarala u policijskim postajama,“ poručio je okupljenima načelnik Policijske uprave Sisačko-moslavačke županije Luka Pešut, javljaju iz Grada Petrinje.

Počast stradalim hrvatskim redarstvenicima odali su još pripadnici braniteljskih udruga proistekle iz Domovinskog rata, izaslanica gradonačelnice Grada Petrinje Ana Aleksić Pezelj, a misnu svetkovinu za poginule predvodio je policijski kapelan don Ivo Borić.

 

Autor: Žana Jukić

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

icon
Udruga Priznajem
Nas. Andrije Hebranga 8/19
35000 Slavonski Brod
www.priznajem.hr
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Razdoblje provedbe projekta je 24 mjeseca.
Postanite i Vi korisnikom aktivnosti u projektu namijenjenom hrvatskim braniteljima i stradalnicima u Domovinskom ratu pridružite nam se!
naziv projekta: Razvoj informativne platforme "Hrvatski branitelj"
naziv korisnika: Udruga Priznajem

ukupna vrijednost projekta: 1.302.730,93 HRK