logo logo logo logo

Propust hrvatskog pravosuđa ili srpska opstrukcija?

Objavljeno: 15. 3. 2021 - 13:05 | Kategorija: Vijesti

Ministarstvo pravosuđa RH zakasnilo je s podnošenjem zahtjeva za izručenjem Dragana Ćirića, optuženog 2009. na šest godina zatvora zbog ratnog zločina u Mikluševcima, jer ih Ministarstvo pravde RS, navodno, nije pravovremeno obavijestilo o uhićenju Ćirića.

Za Draganom Ćirićem bila je raspisana crvena međunarodna tjeralica od 2009. godine kada je, uz desetoricu drugih pripadnika srpskih paravojnih postrojbi, pravomoćno osuđen za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u selu Mikluševcima.

Dana 13. siječnja 2021. godine, Ćirić biva uhićen u Beogradu i smješten u ekstradicijski pritvor, a krajnji rok za podnošenjem zahtjeva za njegovim izručenjem bio je do 2. veljače 2021., međutim Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske (MPU RH) nije ga podnijelo.

O uhićenju Dragana Ćirića i navodnom propustu Ministarstva pravosuđa i uprave RH prvi je izvijestio predsjednik Nacionalnog sindikata policije Nikola Kajkić tvrdeći kako je srbijanska vlast pravovremeno obavijestila RH, međutim da s hrvatske strane zahtjev za izručenjem nije dostavljen u propisanom roku od 18 dana.

Ministarstvo pravosuđa i uprave RH demantiralo je Kajkićeve navode te optužilo Ministarstvo pravde Republike Srbije (RS) da opstruira postupak.

Ministarstvo pravosuđa i uprave ističe kako u navedenom slučaju nije bilo u mogućnosti podnijeti zahtjev za izručenjem budući da o navedenom slučaju nije bilo obaviješteno u primjerenom roku i na uobičajen način (putem Interpola) od strane nadležnih tijela Republike Srbije. Međutim, ističemo da je Ministarstvo pravosuđa i uprave odmah po saznanju o uhićenju navedene osobe, kompletiralo svu potrebnu dokumentaciju i podnijelo molbu za izručenjem nadležnim tijelima Republike Srbije u skladu sa svim važećim međunarodnim ugovorima. Prema zakonodavstvu Republike Srbije, po zaprimanju molbe za izručenje postupak se može nastaviti, a ako egzistiraju razlozi za pritvor propisani zakonom o Međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima Republike Srbije, protiv tražene osobe može se ponovno odrediti pritvor – stoji u priopćenju koje potpisuje ministar Ivan Malenica.

Tko govori istinu i što se zapravo dogodilo, priupitali su članovi kluba zastupnika Hrvatskih suverenista. Željko Sačić uime Kluba zatražio je hitno očitovanje MPU RH o cijelom slučaju istaknuvši:

Ako je točno što kažu u našem Ministarstvu pravosuđa, onda Republika Srbija doista opstruira Hrvatsku, što je rijedak primjer u sudskoj praksi i onda ćemo o tome obavijestiti tajništvo Interpola, UN, Europsku komisiju. No, ako je taj problem doista nastao zbog šlamperaja u našem ministarstvu, onda ćemo zatražiti ostavke – zaključio je Sačić.

Ministarstvo pravosuđa i uprave RH ocijenilo kritike Hrvatskih suverenista neosnovanim, temeljenim na neznanju u području međunarodnog prava i nerazumijevanje primjene zakona vezanih uz međunarodnu suradnju. Nastavljaju tvrditi da je riječ o propustu nadležnih tijela RS.

Ministarstvo još jednom ističe kako o uhićenju nije bilo obaviješteno u primjerenom roku i na uobičajeni način od strane nadležnih tijela Republike Srbije zbog čega upućivanje molbe za izručenje nije bilo moguće u navedenom roku.  Naglašavamo da ovakvo postupanje u primjeni međunarodne suradnje u kaznenim predmetima do sada nije zabilježeno u praksi – priopćili su iz MPU RH.

Iz MPU su komentirali kako nisu zadovoljni dosadašnjom suradnjom s RS te da će nastojati uspostaviti otvoreni dijalog s ciljem sklapanja bilateralnog ugovora o suradnji u kaznenom progonu ratnih zločina i povratka radu Povjerenstva za razmjenu popisa optuženih i osuđenih, na inicijaciju Vlade RH.

I na hrvatskim sudovima se ‘prebacuje loptica’

Kako bi se doznali svi detalji vezani uz slučaj neizručenja Ćirića hrvatskim vlastima, poslan je upit Županijskom sudu u Vukovaru koji je i donio presudu Ćiriću za ratni zločin protiv civila. Predsjednik suda Nikola Bešenski medije je preusmjerio na Županijski sud u Osijeku, koji je potom uputio natrag na sud u Vukovaru.

Na koncu je Županijski sud u Vukovaru poslao sljedeće priopćenje:

Ured predsjednika Županijskog suda u Vukovaru zaprimio je dana 8. veljače 2021. dopis Ministarstva pravosuđa, Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije, KLASA: 720-04/11-01/278 URBROJ:514-06-02-01-02/01 21-11 od 4. veljače 2021. u kojem se od Županijskog suda zahtjeva dostava dokumentacije potrebne za sastavljanje molbe za izručenje. U privitku gore navedenog dopisa dostavljen je dopis Ministarstva pravde Republike Srbije, Sektora za međunarodnu pravnu suradnju poslovni broj: 713-01-00219/2021-08 od 3. veljače 2012. te rješenje Višeg suda u Beogradu, Odelenje za ratne zločine, poslovni broj: Kre-Po2 1/2021 od 2. veljače 2021. kojim se ukida pritvor okrivljenom Draganu Ćiriću određen rješenjem Višeg suda u Beogradu, Odelenja za ratne zločine Kre-Po2 1/21 od 15. siječnja 2021., te isti odmah pušta na slobodu – prenosi portal Direktno (21. 02. 2021.).

Sa Suda su potvrdili da je tek 9. veljače 2021. MPU-u dostavljena potrebna dokumentacija za podnošenjem zahtjeva molbe nadležnim pravosudnim tijelima RS za izručenje osuđenog Dragana Ćirića. Upit je poslan i srbijanskom Ministarstvu pravde, no do zaključenja ovog teksta odgovor nije dobiven.

Cijeli slučaj te puštanje Ćirića na slobodu komentirao je i predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Vukovara Franjo Šolić.

U cijeloj toj priči hrvatsko pravosuđe zakazuje. Što hoću reći? Hoću reći to da osobe koju budu privedene za pitanje ratnog zločina, budu puštene da se brane sa slobode i nakon dva dana završe preko – u Srbiji, preko Dunava, uzmu srpsko državljanstvo i tu prestaje svaka priča jer znamo da Srbija ne izručuje svoje državljane za ratne zločine u RH – izjavio je Šolić (RTL, 18. 02. 2021.).

Sudski proces zločina u Mikluševcima

Selo Mikluševci okupirano je 8. listopada 1991. godine od strane pobunjenih domicilnih Srba, potpomognutih snagama JNA. Nakon što je u Mikluševcima ustrojena okupacijska vlast, neprijatelj je psihički i fizički zlostavljao nesrpsko stanovništvo s ciljem etičkog pročišćavanja mjesta. Nekolicina mještana je ubijena, a velika većina stanovništva nesrpske nacionalnosti je protjerana.

Sudsko procesuiranje zločina u Mikluševcima počelo je 29. travnja 1996. g. kada su podignute optužnice protiv 35 osumnjičenika na Županijskom sudu u Osijeku. Nakon procesa mirne reintegracije Podunavlja, postupak prelazi u nadležnost Županijskog suda u Vukovaru.

Postupak se ponovo pokreće 2005. godine te se vodi protiv 12 osumnjičenika s obzirom na to da su neki optuženici preminuli, a pojedinima su odbačene optužbe od strane Županijskog državnog odvjetništva. Tijekom sudskog postupka optužba je mijenjana osam puta, a ispitano je 86 svjedoka.

Vrhovni sud RH je 17. studenog 2009. za ratni zločin protiv civila, uz spomenutog Dragana Ćirića, pravomoćno optužio i Jugoslava Mišljenovića, Milana Stankovića, Dušan Stankovića, Petra Lenđera, Zdravka Simića, Mirka Ždinjaka, Jovu Cica, Đuru Krošnjara, Janka Ljikara i Zlatana Nikolića. Presuda suda im je dostavljena putem oglasne ploče jer su im boraviše i prebivalište bili nepoznati.

…Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio daje u razdoblju od 4. listopada 1991. do 18. svibnja 1992. a posebno nakon što je 8. listopada 1991. tzv. JNA, zajedno s pridruženim paravojnim formacijama okupirala selo Mikluševci, sada pokojni Momir Anđelić osnovao Štab teritorijalne obrane kao organ mjesne vlasti, pa su opt. Milan Stanković kao zamjenik navedenog Štaba a opt. Jugoslav Mišljenović, opt. Dušan Stanković, opt. Petar Lenđer, opt. Joakim Bučko, opt. Mirko Ždinjak i opt. Dragan Ćirić kao članovi Štaba, a opt. Zđravko Simić, opt. Zdenko Magoč, opt. Jovo Cico, opt. Đuro Krošnjar i opt. Janko Ljikar, kao pripadnici tzv. Teritorijalne obrane, u cilju raseljavanja civilnog stanovništva, ubijanja civilnog stanovništva, nečovječnog postupanja prema civilnom stanovništvu, pljačkanja imovine, zastrašivanja, nanošenja velikih patnji i ozljeda tjelesnog integriteta i protuzakonitog zatvaranja, počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – stoji u objašnjenju presude Vrhovnog suda RH.

Iz dokaznog postupka je razvidno da su svi optuženici dobro znali sve relevantne činjenice vezane uz okupaciju sela Mikluševci, postojanje „neprijateljske” imovine i postojanje „nepodobnih” osoba koje nisu simpatizirale okupatorsku vlast. Te mještane su optuženici smatrali „suprotnom stranom”. Upravo ti civili su bili izloženi nečovječnim postupcima optuženika koji su aktivno surađivali s političkim, vojnim ili civilnim vlastima uz jasno definiranu ideologiju, politiku i plan na kojima su se temeljili zločini. S tim u svezi se, kao posebno indikativan, ističe transkript tonskog zapisa razgovora između novinara „Ruskog slova” i opt. Joakima Bučka iz studenog 1991. kada je optuženik naglasio da su „… popisane 64 kuće za iseljenje, a osoba je oko 150, a to su uglavnom ona kućanstva iz kojih su jedan ili više članova bili na sirani HDZ-a. To se odnosi na oca, majku, brata ili sestru člana kućanstva koji je bio u HDZ-u … – zaključuje predsjednik sudskog Vijeća Nikola Bešenski.

 

Autor: Mario Macan

 

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

icon
Udruga Priznajem
Nas. Andrije Hebranga 8/19
35000 Slavonski Brod
www.priznajem.hr
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Razdoblje provedbe projekta je 24 mjeseca.
Postanite i Vi korisnikom aktivnosti u projektu namijenjenom hrvatskim braniteljima i stradalnicima u Domovinskom ratu pridružite nam se!
naziv projekta: Razvoj informativne platforme "Hrvatski branitelj"
naziv korisnika: Udruga Priznajem

ukupna vrijednost projekta: 1.302.730,93 HRK