logo logo logo logo

Obilježena 28. godišnjica oslobađanja brane Peruća: Hrabrošću vojnika i HEP-ovca izbjegnuta kataklizma

Objavljeno: 4. 2. 2021 - 09:00 | Kategorija: Vijesti

U srijedu 27. siječnja 2021., u organizaciji udruge hrvatskih branitelja „Veterani 126. brigade Sinj“, svečano je obilježena 28. obljetnica oslobađanja brane Peruća kod spomen obilježja poginulog branitelja Ante Buljana.

Povodom obilježavanja neplanirane vojne akcije oslobađanja Peruće i odavanja počasti poginulom Anti Buljanu, okupili su se obitelj preminulog (majka Nedjeljka, braća Dražen i Zdravko) i njegovi suborci, pripadnici braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata (Udruge obitelji poginulih, umrlih i nestalih branitelja Sinja i cetinskog kraja, 9. bojne HOS-a, Udruge branitelja HEP-a, Koordinacije braniteljskih udruga cetinskog kraja, Udruge veterana 4. gardijske brigade, Udruge veterana 126. brigade HV-a, Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata – Podružnica SDŽ), djelatnici HEP-a, predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Splitsko-dalmatinske županije, gradova Sinja i Vrlika, članovi MOST-a nezavisnih lista, te mještani cetinskog kraja.

Tom prigodom položeni su vijenci i zapaljene su svijeće u vječni spomen i čast poginulom Buljanu te uspješno provedenoj oslobodilačkoj akciji.

Ova akcija bila je uistinu briljantna. Spriječena je katastrofa koja je mogla imati strašne posljedice. Nakon akcije, počele su se obnavljati kuće u naseljima Općine Hrvace. Počela je gradnja škole gdje se uključila i švicarska vlada. Hvala pripadnicima 126. brigade na čelu sa zapovjednikom Zdravkom Škarpom. Zahvaljujem svim pojedincima, firmama koji su žurno pristupili i uspjeli sanirati branu nakon eksplozije. Općina Hrvace će i dalje u svakom obliku podržavati i pomagati sve aktivnosti braniteljskih udruga, uključujući i organizaciju ovakvih obilježavanja,“ poručio je okupljenima načelnik općine Hrvace Dinko Bošnjak, uime domaćina i čelnika Sinja i Vrlike – Kristine Križanac i Jure Plazonića (Cronika, 27. 01. 2021.).

Događanja koja su prethodila miniranju brane Peruća

Na rijeci Cetini uz postojeću Hidroelektranu Kraljevac, 1960. godine izgrađena je HE Peruća koja je u vrijeme Domovinskog rata predstavljala strateški značajnu poziciju za srpske agresore.

Dana 17. rujna 1991. godine, vojne snage agresora okupirale su Hidroelektranu Peruča. Dan nakon, osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, koji je bio komandant 9. kninskog korpusa Jugoslavenske narodne armije (JNA), počeo je prijetiti razaranjem brane Peruća.

 Srpska je vojska bila na brani Peruća do demilitarizacije odnosno uspostave tzv. “ružičastih zona” koje su bile izvan UNPA zona, a koje je dotad trebao štititi UNPROFOR. Branu su srpske snage napustile u kolovozu 1992. i trebale su se povući 10 km od zone razgraničenja,” piše Branko Nadilo u časopisu Građevinar (1/2013).

Pripadnik britanskih snaga UNPROFOR-a, sada umirovljeni pukovnik kraljevskih marinaca, Mark Nicholas Gray, tog je ljeta, nakon što je tadašnji direktor HE Peruća Josip Macan izrazio  zabrinutost da je brana minirana, posjetio branu te je uvidio kako je razina vode previsoka (također potencijalno štetno za branu). Gray je tražio od srpskih vojnika da spuste zavojnicu, odnosno otvore preljev, no kako su oni sustavno odbijali njegov zahtjev, samoincijativno je to učinio. Upravo zbog oslobađanja mehanizma, vodostaj Peručkog jezera prilikom detoniranja brane bio je pet metara niži, čime je pritisak na razorenu branu bio slabiji.

Skinuo je osigurač i otvorio tzv. klapne i voda je potekla u Cetinu. Srbi su bjesnili i prijetili, ali se nisu osudili ponovno zatvoriti preljev jer bi im mehanizam vjerojatno polomio ruke. Međutim sutradan je ponovno našao zatvorenu zapornicu, objasnili su mu da su je punih sedam sati ručno zatvarali. Opet je ne govoreći ništa prišao mehanizmu i izvukao osigurač, a zapornica se poslije više nije zatvarala,“ opisuje Nadilo.

Nakon što su se neprijateljske postrojbe povukle s brane u kolovozu, Gray je s kolegom Carlosom Massom, inženjerom iz Čilea, također pripadnikom UNPROFOR-a, išao provjeriti je li brana uistinu minirana kako ga je prethodno upozoravao Macan.

Carlos je upotrijebio crveno baterijsko svjetlo i u mraku su uspjeli prebrojati 17-18 drvenih kutija na kojima je žutom bojom na ćirilici pisalo “Udar”. To je zapravo prva stvarna potvrda činjenice da je upotrijebljen poseban dvostupanjski eksploziv koji je JNA razvila zajedno s Irakom, a taj se eksploziv s paljenjem samo rasprši po prostoru i tek nakon toga eksplodira pa je mnogo razorniji od klasičnog eksploziva jer djeluje u svim pravcima. To objašnjava i činjenicu da se ponegdje govorilo i o samo 15 tona eksploziva jer je djelovanje Udara mnogo ubojitije“, navodi Nadilo.

Miniranje brane Peruća

Stanje na području brane nije se promijenilo sve do vojno-redarstvene operacije Maslenica 1993. godine (od 6. do 27. siječnja) kada su  hrvatske snage uspješno oslobodile zadarsko zaleđe i nakon više od dvije godine ponovo povezale hrvatski sjever i jug. Operacijom je sveukupno oslobođeno oko 850 kilometara kvadratnih do tada okupiranog teritorija od strane srpske i jugoslavenske vojske.

Kako je operacija Maslenica predstavljala prvi veći poraz neprijateljske strane, uslijedila je njihova odmazda i svakodnevni topničko-pješački napadi kako bi povratili oslobođene položaje. Sukladno tome, 27. siječnja 1993., srpske paravojne snage upale su na prostor Hidroelektrane Peruća i potjerale kenijski bataljun UNPROFOR-a, što je dovelo i do neplanirane operacije Peruće koje je Hrvatska vojska (HV) izvela od 27. do 28. siječnja. Cilj HV-a bio je osloboditi branu i okolni teritorij jer bi u suprotnom, u slučaju miniranja brane, došlo do vodenog vala iz Peručkog jezera koji bi posljedično doveo do kataklizme i štete velikih razmjera.

Detonacija eksploziva – postavljenog otprije na preljevu i u galeriji brane, dogodila se u 10 i 45 sati, 28. siječnja. Zahvaljujući prethodnom oslobađanju mehanizma od strane Greya, unatoč teškom oštećenju brana nije popustila. Istog dana, 126. sinjska brigada pod zapovjedništvom umirovljenog pukovnika Zdravka Škarpe, krenula je u napad.

(27./28.I.) Hrvatska vojska oslobodila je neka sela u okolici Sinja (Satrić i Potravlje) te HE Peruča (akcija Peruča). Srpske postrojbe odbačene su 7 km prema Kninu. Prilikom povlačenja, četnici su s 30 tona eksploziva minirali branu hidrocentrale, želeći izazvati golemu ekološku i ljudsku katastrofu (velike ljudske žrtve u donjem toku rijeke Cetine),” navodi se u Kronologiji Domovinskog rata.

U operaciji oslobađanja brane Peruća, poginuo je hrvatski branitelj Ante Buljan, dok su trojica pripadnika 126. sinjske brigade bila ozlijeđena.

Sanacija brane

Dvadeset sati nakon eksplozije, splitski građevinski stručnjaci, uz vojnu pratnju, obavili su prvi pregled brane.

Prema oštećenjima zaključeno je, a to su naknadna istraživanja i potvrdila, da je eksploziv u brani aktiviran na pet mjesta u injekcijskoj galeriji, a kako je na seizmičkim stanicama u Trilju, Hvaru i Puntijarki zabilježen potres magnitude 2,4 po Richteru, zaključeno je da je za to bilo potrebno 20 do 30 tona trinitrotoluola (TNT-a),“ piše Nadilo.

Tijekom sanacije, brana je u više navrata granatirana od strane agresora. Gradilište je granatirano jednom u kolovozu 1993., dva puta u veljači te jednom u ožujku 1994. godine.

Kad je brana minirana, odmah sam stigao na nju. Situacija je bila katastrofalna. Pomagali smo u saniranju, nasipavanju i zatvaranju pukotina koje su nastale od miniranja. Kontrolirano smo ispuštali vodu iz akumulacijskog jezera, koje se ispraznilo tek za dvadesetak dana”, svjedočio je Macan na splitskom Županijskom sudu, 2017. godine.

Obnova brane Peruća završila je 1996. godine

Za miniranje brane sudi se umirovljenom general majora JNA Borislav Đukić

Godine 1995., Županijsko odvjetništvo u Splitu raspisalo je tjeralicu i podiglo optuženicu protiv umirovljenog generala JNA Borislava Đukića, kojeg se tereti za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, izvršenom zapovijedi za aktiviranjem 30 tona eksploziva kojim je minirana brana Peruća.

Optuženik je uhićen 2015. godine u Crnoj Gori te je u veljači 2016. g. izručen Republici Hrvatskoj nakon čega je sproveden u istražni zatvor.

Tijekom suđenja je dokazano da je 1993. godine kao zapovjednik 221. motorizirane brigade 9. kninskog korupusa JNA i svih pograničnih jedinica srpske paravojske (tzv. milicije vojske SAO krajine), kao podređeni Ratku Mladiću i Mili Novakoviću, zapovjedio aktiviranje 30 tona ekspoloziva kojim je urušena i oštećena brana Peruća. To je prouzročilo ukupnu štetu Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) od oko 130 milijuna kuna. Naime, izravna je šteta bila 90 milijuna kuna, dok je na sanaciju brane potrošeno 10 milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Optuženiku je presudom naložena naknada prouzročene materijalne štete,“ navodi Documenta, Centar za suočavanje s prošlošću.

U prosincu 2019. godine, Vrhovni sud ukinuo je osuđujuću presudu Đukiću čime se predmet vratio na ponovni postupak. Pod predsjedanjem suca Dinka Mešina, 24. lipnja 2020. godine, započelo je ponovno suđenje pred posve izmijenjenim prvostupanjskim vijećem. Suđenje je još uvijek u tijeku.

 

Autor: Žana Jukić

 

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

icon
Udruga Priznajem
Nas. Andrije Hebranga 8/19
35000 Slavonski Brod
www.priznajem.hr
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Razdoblje provedbe projekta je 24 mjeseca.
Postanite i Vi korisnikom aktivnosti u projektu namijenjenom hrvatskim braniteljima i stradalnicima u Domovinskom ratu pridružite nam se!
naziv projekta: Razvoj informativne platforme "Hrvatski branitelj"
naziv korisnika: Udruga Priznajem

ukupna vrijednost projekta: 1.302.730,93 HRK