logo logo logo logo

Najbolje kratke priče o Domovinskom ratu 2022

Objavljeno: 5. 7. 2022 - 17:20 | Kategorija: Vijesti

U lipnju 2022. godine, Ministarstvo hrvatskih branitelja nagradilo je sedam priča o Domovinskom ratu, te još njih sedam pohvalilo, koje su pisali učenici srednjih škola iz Republike Hrvatske.

Riječ je o četvrtom Javnom pozivu za dodjelu nagrade za kratku priču o Domovinskom ratu za učenike srednjih škola RH koji je bio otvoren od 14. veljače do 16. ožujka 2022. godine.

Tako je u ovogodišnjem izdanju natjecanja zaprimljeno sveukupno 135 kratkih priča o Domovinskom ratu, a njihovo vrednovanje obavilo je Povjerenstvo za vrednovanje, u tri odvojena kruga, prema sljedećim kriterijima: jezično-stilske vrijednosti, estetske vrijednosti, uspješnost interpretacije teme te autentičnost prijavljenog rada. U zadnji krug čitanja i vrednovanja ušlo je 28 priča s najviše postignutih bodova u prethodnim krugovima, izvijestilo je Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Novitet ove godine je da su na javni poziv pristigli i radovi izvan konkurencije. Radi se o pričama zagrebačkih osnovnoškolaca koje su nastale nakon terenske nastave u Memorijalnom centru Domovinskog rata u Vukovaru.

Prvu nagradu (u vrijednosti od 3.000 kuna) odnijela je Maria Dubravac (učenica 2. razreda XI. Gimnazije Zagreb, profesorica Ivana Babić) s pričom „Najvjerniji prijatelj“, a drugu nagradu (2.000 kn) je osvojila Emanuela Zlopaša (učenica 2. razreda Srednje škole Tina Ujevića Vrgorac, profesorica Matea Mihaljević Jurković) s djelom „Obećanje“. Treća nagrada (1.000 kn) se ravnopravno podijelila petorici učenika: Klari Jolić (učenica 1. razreda Nadbiskupske klasične gimnazije s pravom javnosti Zagreb, profesorica Andja Jakovljević) za priču pod naslovom „Krik djeteta koje nije moglo plakati“, Ani Delost (učenica 3. razreda Druge gimnazije Varaždin, profesor Nikola Slunjski) za „Dodirna točka“, Kristianu Matijeviću (učenik 2. razreda Srednje škole Daruvar, profesorica Danijela Štefan) za „Krv i gnoj“, Lari Božanić (učenica 3. razreda Škole likovnih umjetnosti Split, profesor Marin Stolica) za „Crna haljina“ te Emanueli Koretić (učenica 1. razreda IV. Gimnazije Zagreb, profesorica Lidija Dumančić) za djelo „Kratka sudbina“.

Pismeno su pohvaljeni sljedeći uradci: „Djevojčica bosih nogu“ autorice Marijole Tomić (učenica 1. razreda Srednje škole Ilok, profesorica Ksenija Ljubi, „Ne dirajte mi ravnicuMarije Strunje (učenica 3. razreda Srednje strukovne škole Vinkovci, profesorica Ivana Paulić), „Ratne slike moga gradaLucie Santro (učenica 4. razreda Nadbiskupske klasične gimnazije s pravom javnosti Zagreb, profesorica Iva Marija Pitlović), „ŠojkeMatee Matić (učenica 1. razreda Nadbiskupske klasične gimnazije s pravom javnosti Zagreb, profesorica Andja Jakovljević), „Kad suze ponosom odišuFabijana Vođinca (učenik 2. razreda Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića Slavonski Brod, profesorica Anja Ravlić), „Svjećice na tortiIvana Mandarića (učenik 3. razreda Nadbiskupijske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“ s pravom javnosti Split, profesor Vedran Torić) te „Exulansis 91“ autora Doriana Kapetanovića (učenik 1. razreda IV. Gimnazije Zagreb, profesorica Lidija Dumančić).

Povjerenstvo za vrednovanje je istaknulo kako su ovogodišnje priče donijele nove motive.

„U nekoliko njih miješa se ukrajinski rat s našim Domovinskim ratom, puno je priča koje donose mladenačke pokušaje da se sudbine nekoga koga poznaju zabilježe, puno je priča o malim običnim ljudima uhvaćenima u strahotama rata,“ prenose iz Ministarstva.

U nastavku slijedi pregled nagrađenih kratkih priča iz Domovinskog rata.

Maria Dubravac – „Najvjerniji prijatelj

Najvjerniji prijatelj“ je dirljiva priča o prijateljstvu čovjeka i psa, inspirirana stvarnim događajem s kraja listopada 1991. g. u Vukovaru. Autorica, koja ubrzo dobiva željenog kućnog ljubimca, prisjeća se obiteljske anegdote u kojoj su glavni akteri njen djed, hrvatski branitelj, te njegov vjerni pas Dambo. Naime, Dambo je spasio život svom vlasniku tijekom neprijateljskog granatiranja, no kako je rat odmicao putevi su im se razišli. Dok je autoričin djed završio u srpskim logorima (Velepromet, Sremska Mitrovica i Stajićevo), putanja psa Damba dandanas ostaje nerazriješena.

„Kao u nekom starinskom romanu ili filmu o psu koji je prošao milje i milje da bi se vratio kući svome gazdi, i u ovoj se priči potvrdilo da je pas stvarno najvjerniji čovjekov prijatelj koji je svojim šestim čulom predosjetio iznenadni neprijateljski napad i tako spasio život mome didi koji je, preživjevši vukovarsku kalvariju, dobio priliku o Dambu ispričati priču svojoj unuci – meni,“ odlomak iz djela „Najvjerniji prijatelj“.

Emanuela Zlopaša – „Obećanje“

Djelo „Obećanje“ donosi potresni unutarnji monolog zatočenog branitelja netom prije njegovog smaknuća. U posljednjim trenucima života, branitelj se prisjeća obećanja majci da će se čuvati – zavjeta koji nažalost neće moći ispuniti.

„Kako čovjek može napasti drugog čovjeka? Kako čovjek može poniziti drugog čovjeka? Natjerati ga da preda svoje dostojanstvo u zamjenu za svoj život. Oduzeti mu slobodu, osnovne ljudske potrebe, natjerati ga da klekne i pogne glavu pred pripadnikom iste vrste, pred sebi jednakim. Iz daljine se čuje deranje, potom zaglušujući ženski vrisak. Ostao je neko vrijeme u ušima, odzvanjajući u glavi. Ispitivanja su već počela,“ piše Emanuela Zlopaša.

Klara Jolić – „Krik djeteta koje nije moglo plakati

Krik djeteta koje nije moglo plakati“ je umjetnička rekonstrukcija stravičnog ubojstva Ružice Markobašić, žene hrvatskog branitelja. Naime, Ružica je 1991. g., s ostalim pacijentima i osobljem, nasilno izvedena iz Vukovarske bolnice te je mučena i streljana na Ovčari dok je bila petom mjesecu trudnoće.

„Danas Ovčarom odjekuje tišina i ništa drugo. Pa kako i ne bi kad je krvnik ovdje htio satrti sam izvor života – trudnicu? I kad dođete ne Ovčaru i pognete glavu pred veličinom te žrtve te se pomolite, osluhnite, možda negdje u daljini čujete prigušen krik, krik djeteta kojem nisu dopustili da se smije, da se rodi, pa čak ni da plače,“ završne su riječi djela Krik djeteta koje nije moglo plakati“.

Ana Delost – „Dodirna točka

U „Dodirnoj točci“ paralelno se izmjenjuje ženska i muška perspektiva rata. Dok se ona nalazi u Vukovarskoj bolnici i biva odvedena na Ovčaru, on je ranjen u bitci. Povezuje ih drvena krunica koju će oboje stisnuti pred samu smrt.

„U tom beskraju nađu se oni koji su sebe, svoju ljubav žrtvovali za druge.

Oni koji su se srcem smiono borili protiv rata.

Oni kojima rat nije ispio ljudskost. Ljudskost koja, kao da je tih dana zaboravljena, zakopana duboko ispod slogana, lažnih uvjerenja i opravdanja sredstva za cilj.

Oni koje je daljina i neizvjesnost razdvajala toliko dugo.

Ono što je bilo pokidano, sada je ujedinjeno.

Onaj zavjet što je bio izrečen, sada je ispunjen.

Jer u tom beskraju, njih se dvoje pronađu.

Njima su sada prsti isprepleteni kao što su im cijelo to vrijeme bili s jednom točkom, s tim vijencem zrnaca koji ih je neprestano, neraskidivo združivao,“ odlomak iz „Dodirne točke“.

Kristian Matijević – „Krv i gnoj

Krv i gnoj“ je priča o mukama koje su tijekom rata prolazili lipicanci i radnici u lipičkoj ergeli. Radnju pripovijeda anonimni radnik koji je svjedočio stradavanju ergele i lipicanaca, a tu tramu nosi u sebi i godinama nakon.

„Pogledao sam na njezinu plećku, bila je potpuno krvava, a slojevi mesa i mišića po kojima su te životinje poznate te koje im donose njihove atletske sposobnosti bili su razneseni. Mogao sam vidjeti ogroman, vrlo oštećen i izgreban komad kosti, koji je čak bio i malo crn od posljedica eksplozije.

Gledao sam duboko u njezine oči i htio sam ih zatvoriti i zapjevati joj uspavanku. No, mogao sam samo plakati. Ništa izgovoriti, samo gledati s očima punim suza, shvaćajući napokon pun raspon straha, strepnje i patnje koju donosi ova zvijer zvana rat.

Umrla je na mojim koljenima te večeri… Iste večeri kada smo odlučili pobjeći, pobjeći s ergele i više se nikad ne okretati…,“ piše Kristijan Matijević.

Lara Božanić – „Crna haljina

Crna haljina“ je tužno djelo o udovici iz Karlovca koja dva puta tjedno, unatoč granatiranju, u haljini sa sprovoda odlazi na posljednje počivalište svoga supruga. U jeku rata, njezina obitelj ju odluči preseliti u grad.

„Ulice su postajale puste, a eksplozije i pucnjevi sve glasniji, kao navijeni sat koji je sve bliže zadnjem otkucaju. Baka je, unatoč sirenama, neometano hodala dalje te bi se uvijek kući vratila gotovo netaknuta, što je većina pripisivala pukoj sreći. Nazivali su je nepokolebljivom ili naprosto ludom, ali ona je vjerovala da je njezina ljubav prema preminulom dragom jača i od cijele protivničke vojske. Bili su nerazdvojni za života, a odlučila je da i nakon njegove smrti neće biti ništa drukčije,“ stoji u „Crnoj haljini“.

Emanuela Koretić – „Kratka sudbina

  „Kratka sudbina“ pisana je na kajkavskom narječju, a u njoj se miješa ratna ukrajinska stvarnost sa sjećanjima na Domovinski rat.

„„Sankcije Rusiji će biti veće nego što možete očekivati. Zato pozivam predsjednika Putina da prestane ovaj suko—„ Stjepan je ugasio TV. Podigao se je iz svoje udobne fotelje, uzeo ključeve, škare, odrezao je sve bijele ruže iz svoga vrta i zaputio se po nekom puteljku. Došao je do groblja Marinci. Puteljcima je hodao spuštene glave dok je hodao kroz labirint grobova,“ odlomak iz „Kratke sudbine“.

Cjelovite nagrađene i pohvaljene priče možete pročitati OVDJE.

 

Foto: Pexels

Autor: Žana Jukić

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

VEZANO:

Najbolje kratke priče o Domovinskom ratu 2021.

icon
Udruga Priznajem
Nas. Andrije Hebranga 8/19
35000 Slavonski Brod
www.priznajem.hr
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Razdoblje provedbe projekta je 24 mjeseca.
Postanite i Vi korisnikom aktivnosti u projektu namijenjenom hrvatskim braniteljima i stradalnicima u Domovinskom ratu pridružite nam se!
naziv projekta: Razvoj informativne platforme "Hrvatski branitelj"
naziv korisnika: Udruga Priznajem

ukupna vrijednost projekta: 1.302.730,93 HRK