logo logo logo logo

„Mali križ – Velika žrtva“: Komemoracija koja je podsjetila zašto je važan Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata

Objavljeno: 24. 6. 2021 - 16:17 | Kategorija: Vijesti

U subotu 19. lipnja 2021., u Slavonskom Brodu održan je nacionalni komemorativni skup „Mali križ – Velika žrtva“ kako bi se odala počast najnevinijim i najmlađim žrtvama Domovinskog rata.

Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata 19. godinu za redom organizirala je komemoraciju u spomen smrtno stradalim djevojčicama i dječacima koji su poginuli najviše od bombardiranja i granatiranja. Tijekom Domovinskog rata stradalo je sveukupno 402 djece, od čega najviše njih u Slavonskom Brodu – čak 28. Najmlađa žrtva rata imala je šest mjeseci, a najstarija 18 godina. Do sada još nitko nije pravno odgovarao za počinjeni zločin.

Svečanost je započela misnim slavljem u crkvi Presvetog Trojstva, nakon čega su položeni vijenci i zapaljene svijeće kod spomen-obilježja „Prekinuto djetinjstvo“. Na komemoraciji su prisustvovale obitelji poginule djece, državni vrh, državni i lokalni dužnosnici te predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Povodom obljetnice, ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade RH Tomo Medved osvrnuo se na Prijedloga zakona o civilnim žrtvama Domovinskog rata koji je dan ranije usvojen na sjednici Vlade te upućen u Sabor na glasanje. U pratnji Medveda, na svečanosti su bili državni tajnici Darko Nekić i Špiro Janović.

„Svih ovih godina smo s obiteljima okupljenim u udruge civilnih stradalnika radili na normativnom aktu, Zakonu koji će na određen način pomoći obiteljima. Nažalost, mnoge su obitelji izgubile svoje najmilije i mnogo je civila stradalo u Domovinskom ratu, a ovdje u Slavonskom Brodu se posebno prisjećamo poginule djece. I zato smo radili na osmišljavanju tog zakonodavnog okvira, jedinstvenog akta kojim se 26 godina nakon oslobađanja Hrvatske regulira status civilnih stradalnika iz Domovinskog rata,“ priopćio je Medved.

Medved se nada da će saborski zastupnici podržati zakon jer bi svima trebalo biti u interesu da se ispravi dosadašnja nepravda prema civilnim stradalnicima Domovinskog rata. Naime, trenutno je na snazi zakon iz 1992. godine koji je zbog mnogih nelogičnosti mijenjan 12 puta. Novi zakon pripreman je u suradnji s udrugama civilnih stradalnika.

„Taj zakon će u materijalnom aspektu zasigurno imati učinka, no puno je važnija moralna satisfakcija koju civilni stradalnici zaslužuju, izraz zahvalnosti i priznanje njihove žrtve u Domovinskom ratu. Vjerujem da su svjesni važnosti tog normativnog akta jer moramo ovdje s punom odgovornošću kazati da će Republika Hrvatska biti snažna onoliko koliko ima empatije i koliko poštuje ove uzrastom najmanje žrtve, ali najveće po simbolici i stradanju, žrtvi koji je hrvatski narod podnio u Domovinskom ratu. S ovim zakonom naša Vlada na čelu s predsjednikom Plenkovićem zaokružuje taj normativni aspekt koji se odnosi na reguliranje statusnih i materijalnih te svih drugih pitanja vezanih uz hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata,“ zaključio je ministar Medved.

Zakon do sada nije cjelovito obuhvaćao prava civilnih stradalnika i njihovih obitelji. Tako da, ako Sabor usvoji prijedlog Zakona, primjerice, obitelji nestalih civilnih žrtava postat će zasebna kategorija koja će moći ostvariti pravo, što je do sada bilo moguće jedino ako se nestali član obitelji proglasi preminulim. No, ni to nije sve.

„Prije svega to su obiteljske invalidnine, naknade roditeljima koji su izgubili svoju djecu. Sve što je bilo do sada prepreka – se pomaknulo. Mislim da ćemo poboljšati materijalnu situaciju djece koja su doživjela ranjavanje tijekom Domovinskog rata. Neki od njih nisu završili školu, neki su 100-postotni invalidi nikad neće moći raditi i brinuti se za sebe”, pojasnila je predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Julijana Rosandić za Hinu.

Rosandić je dodala da je pokrenuta i inicijativa za uvođenje nacionalnog spomen-dana za civilne žrtve Domovinskog rata.

Uz spomenute, komemoraciji su nazočili predsjednik Republike i vrhovni zapovjedni OS RH Zoran Milanović u pratnji savjetnice za ljudska prava i civilno društvo Melite Mulić i posebnog savjetnika za veterane Domovinskog rata Marijana Marekovića, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Pero Ćosić, brodsko-posavski župan Danijel Marušić, predstavnici Policijske uprave brodsko-posavske, gradonačelnik Slavonskog Broda Marko Duspara, zamjenica gradonačelnika Marina Martić Puača, predstavnici Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata te drugih braniteljskih udruga.

Podsjetimo, spomen-obilježje „Prekinuto djetinjstvo“ otkriveno je 21. svibnja 2016. godine. Riječ je o autorskom radu akademskog kipara Petra Dolića i diplomirane inženjerke arhitekture Petre Tončić Lipovšćak.

Zašto je važan Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata?

Vlada Republike Hrvatske je u petak 18. lipnja uputila Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata. Iako je sada na snazi zakon iz 1992. godine, njegovom promjenom želi se civilnim žrtvama rata pružiti pravna sigurnost koja je do sada dana samo hrvatskim braniteljima. Prema aktualnom pravnom okviru, nisu obuhvaćeni svi civilni stradalnici.

„Tijekom izrade ovog zakonskog prijedloga, kvalitetno smo surađivali s udrugama koje predstavljaju civilne stradalnike. Želimo pravnu sigurnost koju smo pružili hrvatskim braniteljima pružiti i civilnim stradalnicima, to je dug naše države prema nevinim žrtvama Domovinskog rata“, izjavio je ministar Medved prilikom predstavljanja nacrta konačnog prijedloga zakona.

Status i prava moći će ostvariti samo nevine žrtve Domovinskog rata.

„Izričito je propisano da statuse i prava iz ovog zakona ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku“, naglasio je Medved.

Prije upućivanja konačnog prijedloga zakona, 8. lipnja u Zagrebu, održan je okrugli stol pod nazivom „Zašto je važan Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata?“, u organizaciji Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske.

„Svaki rat, pa tako i Domovinski, donio je strahote koje ni danas ne možemo sagledati. Nije bilo oružja za sve, a nisu svi ni mogli nositi puške. Zakon ne priznaje ubijeno, ranjeno dijete, ni dijete koje je ostalo bez jednog ili oba roditelja, nestale civile, niti obitelji koje su izgubile članove svoje obitelji. Vlasti nisu željele sagledati karakter Domovinskog rata, nego su ignorirajući civilne žrtve rata činili još veću nepravdu, omalovažavajući i gurajući naše probleme dalje od sebe kao da smo sami krivi za tragedije,“ izjavila je tom prigodom predsjednica Zajednice Julijana Rosandić.

Na okruglom stolu sudjelovali su još ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić, saborski zastupnik Ante Deur, državni tajnik Špiro Janović i glavni tajnik Ivica Akmadža iz Ministarstva hrvatskih branitelja, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor, sociolog Renato Matić, novinarka Romana Bilešić, primabalerina Almira Osmanović te predsjednice stradalničkih udruga iz Domovinskog rata Lucija Kober, Ljiljana Alvir i Sandra Rapčak, priopćilo je Ministarstvo hrvatskih branitelja.

„Novim normativnim uređenjem omogućit će se ostvarivanje statusa i prava civilnim stradalnicima iz Domovinskog prava koji to nisu mogli po važećem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata te prilagoditi postojeća prava potrebama ove kategorije stradalnika,“ rekao je o pravnom aspektu tajnik Akmadža.

Ako prijedlog zakona bude uveden, očekuje se da će se prijaviti oko 2.500 novih korisnika prava.

“Treba krenuti od činjenice da je potreba za samoaktualizacijom i priznanjem visoko na ljestvici osnovnih ljudskih potreba. Samopoštovanje, naravno, ne ovisi potpuno o drugima, ali ga priznanje od strane društva bitno jača i stabilizira. Priznati svakome tko je pretrpio neko iskustvo, posebno ono teško, tragično ili nepopravljivo iskustvo, za koje nije kriv, jedna je osnova izgradnje budućnosti svakog društva.

Postupiti ispravno i humano, tj. priznati činjenicu da je rat ne samo zaustavio normalan život, već i zauvijek promijenio svaku osobu koja je njime zahvaćena te pritom donio mnoge nepopravljive posljedice, omogućuje da se realno procijene nove startne pozicije i krene dalje. Bez tog priznanja ne trpi samo jedna društvena skupina, u ovom slučaju civilni stradalnici Domovinskog rata, već se ukupno društvo osim stigme nepravednosti, značajno usporava u izgradnji demokratskih društvenih odnosa i vlastite budućnosti”, rekao je hrvatski branitelj i prof. dr. sc. Matić, izlažući sociološki pogled na tematiku.

O ulozi medija i medijskog izvještavanja u dodatnom informiranju javnosti, govorila je novinarka Bilešić koja se već godinama bavi temom nastalih u Domovinskom ratu.

“Mediji su ti koji kreiraju javno mnijenje. Uloga medija je iznimno važna u senzibiliziranju javnosti. Niti jedan zakon, uredba ili propis ne može doprijeti do javnosti toliko koliko može ljudska riječ. A mediji su kanal da ta riječ dođe do što većeg broja ljudi. Da ih upozna s problemom iz prve ruke, kroz iskustvo, kroz živu riječ majke koja već 30 godina traži svoje dijete, ispovijest sestre koja traži brata,” zaključuje Bilešić.

 

Autor: Mario Macan

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

icon
Udruga Priznajem
Nas. Andrije Hebranga 8/19
35000 Slavonski Brod
www.priznajem.hr
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Razdoblje provedbe projekta je 24 mjeseca.
Postanite i Vi korisnikom aktivnosti u projektu namijenjenom hrvatskim braniteljima i stradalnicima u Domovinskom ratu pridružite nam se!
naziv projekta: Razvoj informativne platforme "Hrvatski branitelj"
naziv korisnika: Udruga Priznajem

ukupna vrijednost projekta: 1.302.730,93 HRK