logo logo logo logo

Intervju s Valentinom Rajkovićem: Utjecaj kriznih situacija na psihosocijalno zdravlje branitelja

Objavljeno: 4. 2. 2021 - 08:53 | Kategorija: Vijesti

Koliko su iskustva branitelja stečena na ratištu dragocjena, zorno govori primjer Civilne zaštite Grada Zagreba. Upravo su oni odigrali jednu od ključnih ulogu u njenom formiranju i ustroju, a pandemija i potresi su potvrdili, koliko je ona važna. O toj temi, i nekim drugima, razgovarali smo s predsjednikom HVIDRE Novi Zagreb Istok-Novi Zagreb Zapad, mr. sc. Valentinom Rajkovićem, pukovnikom Hrvatske vojske u mirovini, zapovjednikom Civilne zaštite NZI GZ, koji je s ostalih sedamnaest zapovjednika CZ GZ i djelatnicima UHS-a Grada Zagreba sudjelovao u razvoj i ustroju Civilne zaštite Grada Zagreba.,dok je u suradnji s dijelom psihologa Filozofskog fakulteta u Zagrebu,psihijatara KBC Rebro sudjelovao kao nosioc projekta ispred HVIDR-e NZI-NZZ u pilot projektu:“

Istraživanje psiholoških, psihosocijalnih i socio-ekonomskih posljedica epidemije Covida-19 i potresa kod hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji“, a isto istraživanje je vezano uz posljedica potresa koji je pogodio Grad Zagreb, nadnevka 22.03.2020. i pandemije uzrokovane Corona 19 virusom.

Iako ranjavan u Domovinskom ratu, odlikovan s više odličja za osobite zasluge i doprinos hrvatskoj državnosti,70% HRVI i dalje je vrlo je aktivan, o čemu svjedoči i to da trenutačno kao mobilizirani pripadnih Držanih intervencijskih postrojbi civilne zaštite GZ sudjeluje u nadzoru provođenju mjera vezane uz Covid-19.

 Gospodine Rajković po vama su branitelji odigrali veliku ulogu u jednom dijelu organiziranja Civilne zaštite Grad Zagreba?

– Na određen način da,objašnjava.“ Podloga je bila iskustvo, stečeno znanje vođenja i zapovijedanja u Domovinskom ratu jer veliku većinu od 17.Zapovjednika i dozapovjednika civilne zaštite Grada Zagreba danas čine umirovljeni časnici i dočasnici HV i MUP-a .Nakon usvajanja novog Zakona o Civilnoj zaštiti, pročelnik UHS Grada Zagreba, gospodin Pavle Kalinić pozvao je nekolicinu umirovljenih branitelja, časnika i dočasnika, svoje suradnike na sastanak i predočio nam prijedlog ustroja CZ GZ shodno postojećem Zakonu o civilnoj zaštiti. Kao sudionik Domovinskog rata i HRVI zatražio naše mišljenje vezano uz postojeći prijedlog ustroja CZ GZ i zamolio da predložimo naše viđenje istoga. Rezultat tog sastanka je bio da smo uz pomoć svih službi UHS-a shodno Zakonu o civilnoj zaštiti u naredni par mjeseci, trideset i četiri časnika i dočasnika HV i MUP-a potvrdili od strane Skupštine i Gradonačelnika Grada Zagreba za sedamnaest zapovjednika i zamjenike civilne zaštite Grada Zagreba po gradskim četvrtima. Odmah se pristupilo izradi pravilnika o načinu mobilizacije kao i svih potrebiti dokumenata vezanih uz organiziranje obuke i vježbi pripadnika općih namjena Civilne zaštite Grada Zagreba. Ako uzmemo u obzir da danas Civilnu zaštitu GZ čine ljudi koji nisu prošli vojnu obuku i nisu imali nikakvo znanje i iskustvo, kroz vježbe i obuku koje su organizirane od strane UHS-a GZ, tijekom četiri zadnje godine velikom dijelu pripadnika CZ GZ uspjeli smo prenijeti to znanje i iskustvo.Kroz četiri specijalizirane godišnje vježbe koje su bile simulacije spašavanja iz ruševina,poplave,požara i ekološkog zagađenja ili pandemije, uspjeli smo blizu 1.500 pripadnika CZ GZ što bolje obučiti, pripremiti kao i opremiti potrebnom opremom za navedene izvanredne situacije.

Uz pomoć građevinskog fakulteta,UH-a i ostalih stručnih službi Grada Zagreba izrađen je Pravilnik o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje RH i jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave.Jedna od stvari koja se nalazi i propisana je u Pravilniku a svima u Gradu Zagrebu i sada na području Petrinje,Gline i Siska je način procjene i obilježavanja zgrada (crvenom,žutom,narančastom i zelenom)prilikom potresa. Međutim bez obzira na to što je do sada učinjeno za potrebe ustrojavanja kako CZ GZ tako i CZ RH nije u potpunosti saživjelo i odrađeno zbog nedostataka i manjkavosti u postojećem Zakonu o Civilnoj zaštiti,stoga bi trebalo što prije donijeti izmijenjeni i dopunjeni novi Zakon o Civilnoj zaštiti koji bi bio podloga za izradu „Protokola“ koji bi regulirao sve potrebito za brzu rekciju kada su u pitanju izvanredne situacije i nepogode.Ono zašto se moji suradnici i ja najviše zalažemo je da u postrojbama CZ svi zapovjednici ZC na nivo županija i Grada Zagreba budu dio zapovjedništva CZ RH i profesionalne osobe u sustavu Ravnateljstva CZ RH .Na osnovu dosadašnjeg iskustva tako bi se izbjeglo preklapanje ovlasti na lokalnoj razini kada su u pitanju opće postrojbe CZ i znalo bi se tko je odgovoran i tko zapovijeda,ne bi bilo nepotrebnih čekanja u nedogled i donošenje odluka lokalnih gradonačelnika i načelnika vezanih uz postupanje postrojbi ZC, a sama rekcija na određene izvanredne situacije bi bila puna brža i učinkovitija a ne kao do sada.Nadam se da će sve ovo što smo predlagali,radili i trenutačno radimo dati određene pozitivne rezultate jer veliki broj mladih ljudi koji su obučeni kroz postrojbe CZ,trenutačno kroz smjene svojih postrojbi CZ iz svih dijelova Hrvatske u Petrinji,Glini ,Sisku i okolnim mjestima ima mogućnost pokazati stečeno znanje i steći određeno iskustvo sa svojim zapovjednicima na terenu a koje će nadam se upotrijebiti u daljnjem radu i koje će im itekako trebati kada u budu a to nije tako daleko,vjerujte tranzicija bi trebala biti što prije da mlade snage preuzmu odgovornost i zapovijedanje postrojbama CZ a mi budem tamo di nam je i mjesto u mirovini“.

Vi ste dosta surađivali s Ministarstvima i određenim fakultetima na raznim projektima?

Prije nego sam preuzeo HVIDR-u NZI-NZZ, bio sam dugogodišnji tajnik udruge veterana,kasnije udruge dragovoljaca i veterana koju i danas vodi general Dečak.Osim redovnih programa koja je udruga provodila nakon prvih razvojačenja hrvatskih branitelja,tadašnji dopredsjednik dr.Herman Vukušić sa svojim kolegama psihijatrima i psiholozima počeo pružati psihološku pomoć ljudima i tu je pokrenuto osnivanje prvih centara za PTSP u sklopu udruge dragovoljaca i veterana.Uzimajući u obzir da je ministarstvo hrvatskih branitelja bilo u nastajanju puno se surađivalo s Ministarstvom obrane,Upravom za skrb hrvatskih branitelja i Ministarstvom vanjskih poslova koji su nam dali suport prilikom odlaska u SAD-e i druge zemlje kako bi od njihovih Ministarstva,udruga veterana i veteranski centara preuzeli sve ono što smo smatrali da je dobro i poslije predložili novom Ministarstvu hrvatskih branitelja da u skladu s našim Zakonima i podzakonskim aktima prijedloge ugradi u novi Zakon o braniteljima.Uzimajući u obzir da je trebala stručna pomoć u pružanju psihološke pomoći kako u samim počecima tako i u radu Centara za PTSP koji su kasnije prešli pod nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja,a da je dobar dio psihologa na katedri za psihologiju FFZ i sam sudjelovao u Domovinskom ratu odazvali su se na poziv udruge i pomogli u radu a neki i danas još pomažu u provođenju projekta i programa.Suradnju s Ministarstvima i određenim fakultetima nastavila kada sam sa svojim članovima HVIDR-a NZI-NZZ nastavio provoditi projekte koji su trebali suport istih.U zadnje vrijeme osim matičnog Ministarstva hrvatskih branitelja zbog vrste projekata koje smo provodili puno smo surađivali s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova,Veleposlanstvima RH Austriji,Njemačkoj,Francuskoj,Ukrajini,Sloveniji,
Poljskoj i Ministarstvom kulture.

Kako se potres i Covid -19 odrazio HRVI i HRVI oboljele od PTSP i ima li slučajeva da su neki civili oboljeli od PTSP-a?

Nakon potresa u Gradu Zagrebu i određenog broja HRVI-a oboljelih od PTSP-a koji su sudjelovali u sanaciji istoga kao pripadnici CZ na osnovu svoga iskustva koje su imali nakon razvojačenja i rata,predložili su da se počne pružati psihološka pomoć stradalima u potresu putem držanih institucija što je i učinjeno.Nakon mnogih upita prema HVIDRI NZI-NZZ od strane članova i drugih HRVI I HRVI oboljelih od PTSP-a poslije potresa vezano uz stradanje njihovih domova i zdravstveno stanje, prema Ministarstvu hrvatskih branitelja HVIDR-a NZI-NZZ podnijela je zahtjev da se napravi istraživanje i utvrdi stvarno stanje u kojem se nalaze HRVI i HRVI oboljeli od PTSP-a.Zahtjev je odobreno od strane ministarstva i odrađen od HVIDR-e NZI-NZZ uz suradnju stručnih suradnika s FFZG odmah nakon potresa.Od 1.200 branitelja i članova njihovih obitelji s područja Grada Zagreba,Zagrebačke županije i Krapinsko –zagorske županije koje smo imali namjeru ispitati,ispitano je 600, a nakon pročišćavanja upitnika oko 500 ispitanika je uzeto obradu.Uzimajući u obzir da se radi o braniteljskoj populaciji i da su bile provođenje mjere vezane uz Covid-19.,stručna ekipa sastavljena od psihologa, psihijatara i analitičara idući tjedan bi trebala biti gotovo s rezultatima istraživanje.
Gotove rezultate predočit ćemo prvo svim onima udrugama i suradnicima koji su sudjelovali u provođenju projekta,nakon toga ministarstvu hrvatskih branitelja i javnosti.Na osnovu dobivenih rezultata usporedit ćemo zdravstveno stanje ispitanika, koliko se pogoršalo ili je ostalo isto uzrokovano potresom i Covidom 19., u kojem su postotku posljedica rata prisutne ili su ih ova nova događanja dodatno pogoršala ili uopće nisu imala nikakvo značenje na njihovo zdravstveno stanje.Nakon predstavljanja rezultata, predstavnicima FFZG koji su napravili istraživanja vezana uz civilni sektor i utjecaj potresa i Covida -19 na njihovo psihološko i općenito zdravstveno stanje ići će prijedlog da se napravi jedna komparativna analiza.

Jesu li se udruge branitelja izravno angažirale oko potresa?

Udruge su u potresu u Gradu Zagrebu sa svojim članovima kao pripadnicima Civilne zaštite GZ odradili što je u tom trenutku trebalo, organizirali su s ostalim članovima koji nisu u sustavi CZ GZ pomoć civilnom stanovništvu u svojim kvartovima.Tu prvenstveno treba spomenuti udruge iz Dubrave,Maksimira,Podsljemena,Centra koje su organizirano s pripadnicima CZ GZ i predstavnicima Gradskih četvrti pomagali u saniranju dimnjaka,zabatnih zidova,krovišta i dijeljenju građe dobivene od strane Grada Zagreba.
U centru grada sanaciju su radile stručne službe Grada Zagreba jer su tamo stare zgrade koje nisu godinama održavane i bilo kakva pomoć i obnavljane od strane udruga i CZ GZ nije bilo moguće. Jednostavno za takve velike zahvate trebao je postojati zakon koji predviđa na koji će se način raditi sanacija i obnova Zagreba, tako da je taj proces bio zaustavljen sve dok se nije donio Zakon o obnovi Grada Zagreba i sada taj proces obnove može početi.U međuvremenu tijekom jeseni pogoršalo se stanje vezano uz Covid-19 a poglavito u Gradu Zagrebu a uzimajući u obzir da u tom periodu Grad Zagreb nije mobilizirao pripadnike CZ GZ za te potrebe,Ravnateljstvo CZ je mobiliziralo dio zapovjedne strukture CZ GZ za provođenje nadzora određenih mjera vezanih uz Covid-19.,obilaska trgovačkih centara, kafića i svega ostalog u pričuvne Državne intervencijske postrojbe CZ GZ.
Članovi braniteljskih udruge s područja Grada Zagreba i sada se nalaze na terenu,dio kroz sustavu Civilne zaštite, dio kroz sustavu Crvenog križa,do su se neki dragovoljno javili u sustavu lokalnih stožera ZC Petrinje,Gline i Siska. Ono što je zajedničko svima i ono što su tražili od državnih službi,institucija i lokalnih stožera je da ih se ne izdvaja zasebno kao članove udruga,HRVI i branitelji ,nego da budu u statusu kao i svi ostali. Uzmimo kao primjer,ravnateljica sa svojim suradnicima O.Š. Mate Lovrak u Dubravi je preko udruge HVIDR-e Dubrava pokrenula pomoć školi Mate Lovrak u Petrinji, neki članovi Udruge i CZ i sami su pohađali te škole,a s dobrim ljudima, bivšim i sadašnjim đacima skupili su pomoć i istu odvezli u Petrinju. Bez obzira što su pomogli oko svega članovi Udruge HVIDR-a Dubrava su zamolili da ih se ne spominje već da se da naglasak na djecu koja su slala pomoć svojim vršnjacima kao i ravnateljici,učiteljima i svim dobrim ljudima koji su sudjelovali u ovoj hvale vrijednoj akciji.

Vratimo se malo na vaše istraživanje i sam odaziv branitelja i članova njihovih obitelji:

Godinama radeći s tom populacijom mogu vam samo reći da su branitelji na određeni način svoji,bez obzira na protok vremena koji je prošao od završetka rata još uvijek određeni dio nevoljko prihvaća civilna pravila i način života. Kada su u pitanju određeni projekti kao u ovom slučaju istraživanje koje u konačnici ide njima u prilog,teško je doći do njih i neće olako prihvatiti određene stvari ako ne pripadate njihovoj populaciji, pogotovo do onih koji su oboljeli od PTSP. Određene stvari koje se relativno kratko iskomuniciraju kada su u pitanju istraživanja i civilne osobe traju puno duže kada su u pitanju osobe koje su prošle Domovinski rat.
Da bi odradili kvalitetno intervju s našim suborcima, morali smo odraditi pripreme sa psiholozima vezano uz postavljanje pitanja, poglavito ona osjetljiva kad se u pitanju statusi,primanja itd.. Na sve to ako uzmete još i pridržavanja epidemiološke mjere,mogu reći bilo je puno telefoniranja i dogovaranja da bi se došlo i do ovog broja ljudi. Sad dok smo u iščekivanju rezultate vezano uz Grada Zagreba sve više postavljamo pitanje kada bi se napravilo isto istraživanje u Sisačko-moslavačkoj županiji, bili branitelji jednako reagirali kao u Zagreb, kakve su eventualne posljedice nakon drugog i trećeg potresa ostavile na zdravstveno stanje branitelje u Zagrebu, kako su dodatni potresi djelovao na zdravstveno stanje HRVI i HRVI oboljeli od PTSP- a kako na civile .U sklopu istraživanja napravljena je aplikaciju koja u sebi sadrži brojne podatke koji se mogu koristiti i upotrebljavati za dalja istraživanja ako bude bilo potrebe. Svi traženi podatci su zaštićeni i ispitanici su upisani po šiframa a ne imenima i prezimenima sukladno Zakonu o zaštiti podataka i njihovim izjavi o GDPR-u.

Koji su bili problemi na koje ste naišli i koji bi mogli biti u Sisku,Glini i Petrinji prije nego li krene obnova?

Po meni najveći problem je taj što u biti nije bila ustrojena Civilne zaštite na nivou Sisačko-moslavačke županije, gradu Sisku, Glini i Petrinji kako je to bilo predviđeno Zakonom o civilnoj zaštiti. Da je postojao kvalitetni ustroj s određenim obučenim stvarnim brojem ljudi i protokol vezan uz izvanredne situacije uzrokovan potresom a usklađen s ostalim državnim službama moglo se reagirati pravovremeno u mogućnostima koje su to dopuštale. U slučaju takve nepogode po svim poznatim protokolima stanovništvo se izvlači uz pomoć državnih službi policije, vojske, CZ na sigurne lokacije, postavljaju se privremena šatorska naselja uz pomoć Crvenog križa, osiguravaju se punktovi koji kontroliraju ulaz i izlaz na to područje, GSS uz pomoć vatrogasaca i potražnih pasa pretražuje područje i sudjeluje u traženju stradalih i preživjelih. Nakon toga kreće u osnovno raščišćavanje i sanacija terena, procjena stambenih objekata a tamo se desilo sve kontra tih pravila, sva sreća da nije stradao nitko od ljudi koji su u dobroj namjeni došli pomoći to području. Ono što je bitno naglasiti bez obzira na sve probleme koji su se u hodu rješavali je ponovno zajedništvo i povjerenje svi građana RH kojeg nije bilo po meni od 1991.godine.
Ali bez obzira na to i relativno veliki odmak vremena od rata kad krene obnova na tom području moglo bi doći do određeni problem koje su određene udruge iz Domovinskog rata već počele potencirati kada su u pitanju kuće, neki koji su borili i bili protiv uspostave i priznanja RH, a nakon rata su pobjegli u Srbiju ili neke druge zemlje. Braniteljima s toga područja neće biti jednostavno složiti se i vidjeti da ljudi koji su se ogriješili o zakon sad traže od države im izgradi i obnovi kuće, a vidi se na prvi pogled da nisu održavane ili su se urušile jer u njima nitko ne živi već duže vrijeme.

Autor: Mario Macan

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

icon
Udruga Priznajem
Nas. Andrije Hebranga 8/19
35000 Slavonski Brod
www.priznajem.hr
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Razdoblje provedbe projekta je 24 mjeseca.
Postanite i Vi korisnikom aktivnosti u projektu namijenjenom hrvatskim braniteljima i stradalnicima u Domovinskom ratu pridružite nam se!
naziv projekta: Razvoj informativne platforme "Hrvatski branitelj"
naziv korisnika: Udruga Priznajem

ukupna vrijednost projekta: 1.302.730,93 HRK