logo logo logo logo

28. obljetnica VRO Maslenica ’93.: Prvom većom akcijom oslobođeno više od 800 km2 okupiranog teritorija

Objavljeno: 22. 1. 2021 - 09:27 | Kategorija: Vijesti

U petak 22. siječnja 2021. godine, obilježava se 28. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica ’93., koja je bila jedna od najuspješnijih oslobodilačkih operacija iz Domovinskog rata nakon koje su se ponovo prometno povezali hrvatski sjever i jug. Počast će odati predstavnici državnog i županijskog vrha, pripadnici braniteljskih udruga te ostalo građanstvo.

Program obilježavanja Vojno-redarstvene operacije (VRO) Maslenica ’93. zbog pandemije koronavirusa održat će se pod strogim epidemiološkim mjerama zbog čega ove godine neće biti uvršteni svi događaji kojima se uobičajeno obilježava ova vojna operacija, poput tradicionalnog mimohod pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) s ratnim zastavama od Branimirove obale do crkve sv. Šime na Poluotoku u Zadru.

Organizatori su preporučili pripadnicima udruga veteranskih ratnih postrojbi, civilnih i braniteljskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata te predstavnicima gradova i općina s područja na kojem se odvijala VRO Maslenica, da tijekom obilježavanja ovogodišnje obljetnice pojedinačno odaju počast na mjestima stradanja hrvatskih branitelja poštujući propisane epidemiološke mjere.

Središnji program obilježavanja održat će se 22. siječnja protokolarnim događajima kojima želimo podsjetiti na važnost koju VRO Maslenica `93. ima u bliskoj hrvatskoj povijesti stvaranja slobodne i samostalne Republike Hrvatske. Prigoda je to da se prisjetimo teških, ali ponosnih, dana te odamo počast svima onima koji su nesebično darovali najvrjednije što su imali – svoje živote, za slobodu naše Domovine“, poručili su uz Zadarske županije.

Preliminarni program

Program počinje u 8.30 sati na Gradskom groblju u Zadru polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Središnjeg križa u spomen na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, te kod spomen obilježja 3. bojne Imotski sokolovi 4. gardijske brigade Pauci. Potom u 9:15 sati slijedi izvođenje Himne, minuta šutnje, prigodne pjesme Klape HRM-a “Sveti Juraj“, čitanje povjesnice VRO Maslenica i recitala iz odlomka iz knjige Ivice Matešića-Jeremije, te polaganje ruža, u parku u uvali Jazine kod spomenika hrvatskim braniteljima – Kocke.

U 10 sati održat će se misno slavlje za Domovinu u Katedrali svete Stošije koju će predvoditi don Josip Radojica Pinčić. Za 11:15 sati predviđeno je polaganje vijenaca na spomen obilježju 3. gardijske brigade Kune u Kašiću, a u 12:15 sati na spomen obilježju 4. gardijske brigade “Pauci“ u Islamu Latinskom gdje će se i otkriti spomen ploča poginulom hrvatskom branitelju Eriku Coliću. Na kraju programa, odat će se počast kod spomen obilježja križa za sve poginule hrvatske branitelje u VRO Maslenica ’93..

Dolazak su najavili predsjednik RH i vrhovni zapovjednik Zoran Milanović, ministar obrane i izaslanik predsjednika Vlade Mario Banožić, te načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj. U ime svih hrvatskih županija, zajednički vijenac položit će župan Zadarske županije Božidar Longin i načelnik Općine Jasenice Martin Baričević.

Značaj VRO Maslenica ’93.

Vojno-redarstvena operacija Maslenica ’93. bila je jedna od prvih većih oslobodilačkih akcija iz Domovinskog rata. Operacijom je oslobođeno više od 800 kilometara kvadratnih teritorija zadarskog zaleđa, okupiranog od strane srpskih domicilnih pobunjenika, srpskih paravojnih formacija i pripadnika Južnoslavenske narodne armije (JNA), čime su nakon gotovo dvije godine ponovo prometno povezani hrvatski sjever i jug.

Oluja je bila kruna svih tadašnjih događanja, ali Maslenica je bila naša najvažnija akcija jer je to bila prekretnica kada se pokazalo da smo postali organizirana vojna sila koja se itekako sposobna obraniti i neprijatelju nanijeti značajne gubitke“, izjavio je tenkist Četvrte brigade Zoran Ćosić za splitske medije.

Operacija Maslenica, pod kodnim imenom „Gusar“, planirana je i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993. godine. Cilj je bio prekinuti prometnu blokadu između sjevernog i južnog dijela Hrvatske koji su bili odcijepljeni nakon što je neprijatelj srušio stari maslenički most 1991. godine (nakon toga Dalmacija je bila povezana s kontinentalnom Hrvatskom preko otoka Paga – trajektnom linijom Prizna-Žigljen). Akcija je započela u jutarnjim satima 22. siječnja, a njena provedba je bila ograničena zbog pritiska međunarodne zajednice, odnosno UNPROFOR-a.

Započela je napadajna operacija HV-a Gusar (Maslenica). Cilj HV-a bio je odbaciti neprijatelja od ceste Karlobag – Maslenica – Zadar i osigurati Masleničko ždrilo radi gradnje mosta te odbaciti neprijatelja od Zadra, osloboditi zadarsko zaleđe i Zrakoplovnu bazu Zemunik; hrvatske postrojbe su za 72 sata oslobodile, a zatim u teškim višemjesečnim borbama i zadržale Masleničko ždrilo i zaleđe Zadra te važnu stratešku točku na Velebitu (Tulove grede). VS UN-a (Rezolucija 802) zatražilo je povlačenje HV-a na položaje od prije početka akcije. Osobito žestoke borbe vođene su početkom veljače za sela Kašić i Novigrad, no hrvatski branitelji su rijetko viđenom požrtvovnošću, usprkos znatnim žrtvama, uspjeli odbiti odlučne protuudare brojnijeg neprijatelja i nanijeti mu vrlo velike gubitke. Postavljanjem pontonskoga mosta, Dalmacija je smjerom Zadar – Maslenica – Karlobag opet cestovno povezana s ostalom Hrvatskom (do tada je cestovna komunikacija ovisila o trajektu otok Pag – kopno)“, piše u Kronologiji Domovinskog rata (s osvrtom na pojedine događaje od 1945. do 1990.), Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Događaja iz tih dana prisjetio se i Denis Podrug, također pripadnik Četvrte brigade.

Drugi dan Maslenice nismo šest sati mogli izaći iz kuće jer je pala kiša granata na jedno malo selo od 50 kuća. Tad sam imao strašan predosjećaj i zvao sam curu u Split i kažem joj da će mi se sutra nešto dogoditi i sutra ‘popijem’ metak. Imao sam i kasnije takvih predosjećaja, ali se, hvala Bogu, ništa nije dogodilo. Na Maslenici su nas pustili na nekih 50 metara. Kad su počeli pucati, spasio nas je jedan mali suhozid. Bio je sa mnom medicinski tehničar i ostala mu je viriti torba iza zida i oni gađaju tu torbu, a on kaže meni: ‘Denis, okreni glavu na stranu, manje ti se vidi’. A, već sam bio ranjen. Međutim, adrenalin je tada na vrhuncu, ne boli ništa, mislio sam da me netko pogodio kamenom u glavu“, ispričao je Podrug splitskim medijima.

U izvedbi vojne operacije sudjelovale su sljedeće sastavnice oružanih snaga RH:  Četvrta gardijska brigada, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna Vojne policije, specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2. i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, Središnjica elektroničkog djelovanja Split, te kopnene, diverzantske i pomorske snage Hrvatske ratne mornarice i eskadrila helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Hrvatske snage predvodili su generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac, Mladen Markač i Mirko Šundov. Akcija je završila s 27. na 28. siječnja 1993. godine.

Hrvatska vojska oslobodila je neka sela u okolici Sinja (Satrić i Potravlje) te HE Peruča (akcija Peruča). Srpske postrojbe odbačene su 7 km prema Kninu. Prilikom povlačenja, četnici su s 30 tona eksploziva minirali branu hidrocentrale, želeći izazvati golemu ekološku i ljudsku katastrofu (velike ljudske žrtve u donjem toku rijeke Cetine); rušenje brane HE Peruča spriječio je engleski časnik Mark Nicholas Gray, koji je već u kolovozu 1992. podigao preljevni kanal i smanjio razinu vode u jezeru. U akcijama od 22. do 28. siječnja hrvatske postrojbe oslobodile su oko 850 km2”, navodi Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.

Oslobađanje cjelokupne tzv. “ružičaste zone” zadarskog zaleđa u samo tri dana dovelo je do svojevrsnog prekreta u Domovinskom ratu. Unatoč tome što su napadi na tom području s obiju strana potrajali do travnja 1993. godine, operacijom Maslenica neprijatelj je doživio prvi veći poraz te su njegovi daljnji pokušaji da svakodnevnim topničko-pješačkim napadima povrati oslobođene položaje završili neuspješno.

Udružene snage Hrvatske vojske i MUP-a do kraja akcije oslobodile su zaleđe Zadra, Rovanjsku, Maslenicu, Novsko ždrilo, Podgradinu, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić, Babindub, zračnu luku Zemunik, Crno, Murvicu, Smoković, Paljuv, dijelove Škabrnje i Podgradinu, Tulove grede, Veliku i Malu Bobiju, te Mali Alan.

Od 22. siječnja do 31. ožujka 1993., u operaciji Maslenica ukupno je poginulo 127 branitelja, dok ih je 158 bilo ranjeno. Od toga je u prva tri dana akcije poginulo 19 pripadnika OSRH-a i ranjenih je bilo 70, a ostali su poginuli prilikom povremenih pješačko diverzantskih te učestalih topničko-raketnih i tenkovskih napada agresora koji su se odvijali u narednim mjesecima.

Šira hrvatska javnost, predvođena vojno-političkim vrhom i predstavnicima braniteljskih udruga, svake godine obilježava VRO Maslenica. Akcija Maslenica bila je prva veća hrvatska oslobodilačka operacija u Domovinskom ratu kojom se pokazala sposobnost udruženog djelovanja svih redova vojske i obrambenih snaga u zajedničkom cilju uspostavljanja ustavno-pravnog poretka na teritoriju RH.

U nastavku pogledajte petminutni video Hrvatskog Vojnika o VRO Maslenica.

Autor: Žana Jukić

 

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

icon
Udruga Priznajem
Nas. Andrije Hebranga 8/19
35000 Slavonski Brod
www.priznajem.hr
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Razdoblje provedbe projekta je 24 mjeseca.
Postanite i Vi korisnikom aktivnosti u projektu namijenjenom hrvatskim braniteljima i stradalnicima u Domovinskom ratu pridružite nam se!
naziv projekta: Razvoj informativne platforme "Hrvatski branitelj"
naziv korisnika: Udruga Priznajem

ukupna vrijednost projekta: 1.302.730,93 HRK